Abreu: BiH je na rubu recesije, javna potrošnja mora biti smanjena
"BiH je na rubu recesije, ako je recesija već nije i zahvatila. Javna potrošnja mora biti smanjena, uz povećanje investicija, ali i očuvanje potreba socijalno osjetljivih kategorija stanovništva", rekla je Abreu tokom konferencije "Put ka oporavku – Odgovor na krizu", čiji je organizator Centar za politiku i upravljanje /CPU/.
Prema njenim riječima, reforma javnog sektora je bolna, ali je neophodna za budućnost građana BiH, mladih posebno.
Ona smatra da je neodrživo da plate u javnoj administraciji iznose 13 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), zbog čega je neophodno uspostavljanje efikasne kontrole smanjenja plata i drugih beneficija i davanja koja opterećuju finansijsku stabilnost javnog sektora u BiH.
Ona je upozorila da je previsoka i stopa od 10,2 posto učešća troškova penzija u ukupnom BDP-u, što bi trebalo da bude prepolovljeno.
"Probleme stvara i veliki broj osoba koji odlaze u prijevremenu penziju", ocijenila je Abreu i dodala da u BiH mora biti produžena starosna granica za odlazak u penziju.
Predstavnik MMF-a u BiH Milan Cuc konstatovao je da iskustvo BiH slično kao i u drugim zemaljama u regionu kada je riječ o problemima u javnom sektoru i negativnim posljedicama globalne ekonomske krize, te modalitetima njenog prevladavanja, s ciljem bržeg ekonomskog oporavka.
On je podsjetio da je MMF 2009. godine dobio poziv da pomogne finansijsku konsolidaciju BiH.
Prema njegovim riječima, deficit je tada u BiH iznosio šest posto BDP-a, a danas je riječ o tri posto.
Cuc je naveo da su glavni elementi finansijske konsolidacije BiH fiskalna održivost, starenje stanovništva, makroekonomska stabilnost, javne plate i zapošljavanje, veličina javnog sektora vlasti itd.
On je ocijenio da BiH ima slabu politiku zapošljavanja, neprimjerenu modernom vremenu, i upozorio na visoke troškove zapošljavanja, odnosno otvaranja novog radnog mjesta.
Učesnici današnje konferncije usaglasili su se da se globalna ekonomska kriza snažno odražava na BiH, kao i da se predkrizni rast BiH, kao i većine zemalja u okruženju, zasnivao na snažnoj domaćoj potrošnji i rezultujućem niskom nivou domaće štednje, te rastućim spoljnim dugom, izazvanim jakim prilivom stranih kredita.
Ogranizator skupa, CPU, ponudio je na razmatranje učesnicima dokument "Uticaj međunarodne krize i ključni izazovi ekonomije BiH", koji nudi niz preporuka poput potrebe brzog aktiviranja već odobrenih kreditnih sredstava, posebno u sektoru transportne infrastrukture.
Taj dokument obihvata i otklanjanje prepreka za aktiviranje raspoloživih sredstava, a koje se prvenstveno odnose na izradu projektne dokumentacije, transparentno i efikasno provođenje tenderskih procesa, brzu eksproprijaciju zemljištva, te postizanje političkog konsenzusa vezano za strateška ulaganja u energetski sektor.
Za povećanje stranih investicija i smanjenje nezaposlenosti BiH treba da poboljša poslovnu klimu, pojednostavi poreski sistem i konačno uspostavi kredibilan plan privatizacije.
Preporuke uključuju i neophodost smanjenja troškova u javnom sektoru, posebno plata i beneficija u ionako glomaznoj i neefikasnoj administraciji.
Što se tiče vanjskog duga BiH, preporučeno je da daljem zaduživanju treba pristupiti krajnje oprezno, uz zaduženje isključivo za javne investicije.
Preporučeno je, takođe, da institucije BiH i entiteta treba da insistiraju na većoj i tješnjoj koordinaciji makroekonomskih i fiskalnih politika, što je trenutno na veoma niskom nivou.
