Sjećanje na spektakularnu vožnju Seada Alihodžića na trci u Sarajevu 1975. godine
Zbog zabrane nastupa u Šampionatu Jugoslavije na kružnim stazama u trajanju od jedne godine koju mu je polovinom 1974. godine izrekla disciplinska komisija AMS Jugoslavije, a sve zbog incidenta na trci u Beogradu sa zagrebačkim automobilistom Dragom Regvartom, Sarajlija Sead Alihodžić, nije nastupio čak ni na prvoj kružnoj trci Šampionata Jugoslavije, Dan Oslobođenja Zagreba održanoj 10. maja 1975. godine. Ipak, tokom 1974. i 1975. godine Sead Alihodžić je nastupao u Šampionatu Jugoslavije u reliju i bravuroznim vožnjama sa Volkswagen Bubom 1303S pobijedio konkurenciju i naravno oduševljavao gledaoce.
Uvažavajući da godinu dana nije vozio kružne trke, Sead Alihodžić je odlučio nadoknaditi barem dio propuštenog pred svojom publikom na trci Šampionata Jugoslavije, održanoj 25. maja 1975. godine na Aerodromu Butmir u Sarajevu i pod nazivom Dan mladosti ‘75.
U konkurenciji većoj od sedamdeset jugoslavenskih automobilista u pet klasa, na ovoj trci nije nedostajalo uzbuđenja, ipak, ostala je u sjeni fizičkog obračuna dvojice automobilista u klasi do 785 ccm, ali mnogima u sjećanju po spektakularnoj vožnji Seada Alihodžića i nažalost, njegovog odustajanja.
Pored Seada Alihodžića, na ovoj trci uspješno je nastupio još jedan Sarajlija, Fadil Kadić AMK Željezničar Sarajevo, Fiat Abarth 850 koji je u klasi do 850 ccm zauzeo četvrto mjesto.
Miljenik publike i sarajevske raje, član AMK Željezničar Sarajevo, Sead Alihodžić je za upravljačem Alfa Romeo 1300 GTA Junior i u klasi do 1300 ccm, ovu trku žestoko startovao ispred Roberta Langa AMD Dinamo Zagreb Alfa Romeo 1300 GTA Junior, Josipa Hrestaka AMD Dinamo Zagreb Fiat 128 SC, Drage Regvarta AMD Dinamo Zagreb Fiat 128 SC, Živana Malog Neoplanta Novi Sad NSU TTS, Nebojše Atanacković AMTD Beograd NSU TTS i drugih. Sa tada najmodernijim trkaćim automobilima Fiat 128 Sport Coupé 1300, zagrebački automobilisti nastupali su za švicarski Valtellina Racing Team.
Tako je započeo spektakl sa glavnim junakom Seadom Alihodžićem koji je odmah nakon starta ostvario veliku i nedostižnu prednost ispred vodeće grupe, a već u drugom krugu vozeći prosječnom brzinom od 136,245 km/h postavio je apsolutni jugoslavenski rekord staze duge 2600 metara, staze na pisti Aerodroma Butmir u Sarajevu.
Ogroman broj gledalaca sa oduševljenjem je pratio Seadovu nevjerovatno brzu vožnju, bodrio ga konstantno i energično, te s nevjericom gledao spektakularne vožnje kroz krivine što mu je bilo svojstveno. Kulminacija je nastala nakon odustajanja Josipa Hrestaka i Drage Regvarta te potom okretanja na stazi Roberta Langa. Tada je Sead Alihodžić sve svoje konkurente ostavio čak za jedan cijeli krug ! Ipak, nije ovo za Seada Alihodžića bilo baš nešto novo, jer ovaj scenarij bio je sličan onom od 9. septembra 1972. godine kada je kao pobjednik na ovoj istoj stazi bio nedostižan i kada je iberundovao sve konkurente osim drugoplasiranog Antuna Vidmajera, AMD Dinamo Zagreb NSU TT. Inače, trka iz 1972. godine bila je prva trka održana na Aerodromu Butmir u Sarajevu.
Mada sa ogromnom prednošću, Sead Alihodžić je mogao trku privesti kraju mirnom vožnjom, ali je nastavio brzom vožnjom gotovo izvan granica mogućeg, pa iako vrhunski pripremljen u italijanskoj radionici Santina Balduzzi, motor Alfa Romea nije izdržao ovaj pakleni tempo i otkazao je u sedamnaestom krugu.
Sejo je odustao. Među gledaocima nastao je tajac, a kada je ova trka u Sarajevu privedena kraju, neki gledaoci su suznih očiju krenuli svojim kućama, ali su i mnogi drugi slavili spektakularnu vožnju i moralnu pobjedu Seada Alihodžića. Rijetko je koji jugoslavenski automobilista imao ovako veliku i značajnu podršku gledalaca, kao što je to Sead Alihodžić imao.
Ipak, epilog ove trke na neki način podsjeća na Pirovu pobjedu, pobjedu kralja Epira nad Rimom u bitki kod Askula iz 280 godine prije nove ere koja ima posebno značenje jer je u stvari bila i nije bila pobjeda. Tako je i Sead Alihodžić ostvario svoj cilj, spektakularno nadmašio konkurenciju sa prednošću jednog cijelog kruga, ali je za to platio visoku cijenu i umjesto sigurne pobjede, doživio razočarenje.
Mada između Seada Alihodžića i Drage Regvarta na ovoj trci praktično nije bilo baš nikakvog duela, nakon trke nastale su različite priče o Seadovoj spektakularnoj vožnji. Tako je čak nastala i priča da je Sead Alihodžić zbog incidenta na trci u Beogradu i potom dugo očekivanog duela sa Dragom Regvartom, svjesno iberundovao svoju konkurenciju, odnosno sve svoje konkurente ostavio čak za jedan cijeli krug kako bi Regvartu demonstrirao šampionsku vožnju. Ipak, jedina realna priča jeste ona da je Sead Alihodžić ovu trku u svom gradu posvetio publici i sarajevskoj raji.
Uprkos ovom razočarenju, Sead Alihodžić je ubjedljivim pobjedama na trkama u Kragujevcu, Slavonskoj Požegi, Kraljevu i Beogradu, iste godine osvojio drugu titulu Šampiona Jugoslavije i uz dvije fantastične pobjede na relijima proglašen je Automobilistom godine u Jugoslaviji.
Nakon teške nesreće na trci u britanskom Silverstonu za upravljačem bolida Formula 3 1978. godine, relativno kratka ali nevjerovatno uspješna karijera Seada Alihodžića naprosto je stala, ali u svakom slučaju Sead Alihodžić bio je i ostao prvi i jedini automobilista iz Bosne i Hercegovine i njenog glavnog grada Sarajeva, koji je svojim rezultatom u Formuli 3 ispisao stranicu historije. Rođen je u Sarajevu 29. novembra 1946. godine, a preminuo 4. septembra 2023. godine i sahranjen je u Sarajevu.