Gužve u saobraćaju ne popuštaju: Koliko automobil troši goriva više dok stoji u koloni i radi u "leru"

S obzirom na to da se na našim cestama dominantno voze dizelski, pa tek onda benzinski i ostali automobili, vožnja od skoro sat vremena u putovanju s jednog kraja grada na drugi, bilo da se vozite na posao ili na sastanak ili zbog nekog drugog razloga, postaje pravilo.

Savremeni motor s unutrašnjim sagorijevanjem, bilo da koristi benzin ili dizel, u normalnim uslovima rada u praznom hodu (leru), pri približno 700–800 obrtaja u minuti, obično troši između 0,5 i 1,2 litra goriva na sat.

Ova vrijednost zavisi od nekoliko faktora, kao što su zapremina motora i rad dodatnih sistema, odnosno potrošača u vozilu, ali daje nekakvu sliku koliko jedan vozač potroši više goriva dok ide na posao ili dok se vraća kući.

Uređaji poput klima uređaja ili grijača zadnjeg stakla povećavaju potrebu za električnom energijom, zbog čega alternator mora raditi intenzivnije. To posljedično povećava i potrošnju goriva potrebnu za održavanje stabilnog broja obrtaja motora.

Upravo zbog ovog problema široko su uvedeni Start-Stop sistemi, čija je svrha da spriječe nepotrebnu potrošnju goriva dok vozilo stoji, naročito što semafori s više od 30 sekundi trajanja crvenog svjetla i dugotrajne kolone uzimaju svoj danak.

Međutim, isplati li se ugasiti motor tokom kratkog zaustavljanja? Savremena tehnologija pokazuje da je, nakon što motor dostigne radnu temperaturu, energija potrebna za njegovo ponovno pokretanje približno jednaka energiji koju motor potroši tokom nekoliko sekundi rada u praznom hodu.

Kod savremenih automobila s hibridnom tehnologijom ova strategija može ići i korak dalje. Neki sistemi omogućavaju da se vozilo kreće po inerciji s ugašenim motorom čak i prije nego što se potpuno zaustavi.

U određenim uslovima gustog gradskog saobraćaja ovakav način upravljanja motorom može pomoći u smanjenju potrošnje goriva za približno 10–15 posto, ali kamo sreće da vozimo hibride umjesto dizela.

Međutim, potrošnja goriva nije jedini faktor koji treba uzeti u obzir. Dugotrajan rad motora u praznom hodu također nije najpovoljniji režim rada. U zavisnosti od vrste motora i uslova korištenja, može doprinijeti stvaranju i nakupljanju određenih naslaga nečistoća.

Osim toga, kada automobil duže stoji s klima uređajem koji radi punom snagom, sistem hlađenja mora održavati temperaturu motora bez protoka zraka koji se stvara tokom vožnje. Ventilatori tada moraju neprekidno raditi, a sistem se može suočiti s temperaturama koje inače ne bi dostizao tokom normalnog kretanja vozila.

Uzimajući sve navedeno u obzir, ostavljanje automobila upaljenog dok stoji ipak ima svoju cijenu.

Uopšteno govoreći, ako će zaustavljanje trajati duže od pola minute, a vozilo nema start stop sistem koji automatski gasi motor, njegovo gašenje može biti ne samo ekonomičnije nego i povoljnije za mehaniku vozila.

U gradu poput Sarajeva, gdje su svakodnevne kolone postale dio saobraćajne svakodnevice, i vrijeme provedeno u leru može se odraziti barem na potrošeni litar goriva više u odlasku i povratku s posla kući. Kad bismo to pomnožili s brojem vozila na saobraćajnicama dobili bismo ogromne količine nepotrebno potrošenog goriva, bačenog novca, ali i dodatno zagađenog zraka.