Uspon Opela krajem sedamdesetih godina prošlog vijeka svjedoči zlatnom periodu njemačkog proizvođača. Duo Senator i Monza omogućio je Opelu da odškrine vrata premium segmenta po znatno nižoj cijeni, u vremenu kada se Evropa odupirala naftnoj krizi. Monza je bila poseban kupe s jednakom tehnikom limuzinskog Senatora, ali je njena prostranost i udobnost bila vanserijska. Gledajući oblik ovog dua odmah je jasno da su njihovi oblici u velikoj mjeri proizvod aerotunela, o čemu svjedoči prednji spojler i blagi klinasti oblik. Takođe, Opelovi inžinjeri su uložili posebne napore da smanje unutrašnju buku što je više moguće, pa su oba automobila bila neobično tiha.
Najbrži Opel sedamdesetih godina
Monza, koja je dijelila skoro isti izgled kao limuzinski Senator do A stubova, imala je vrlo dobre vozne osobine. Dobro se nosila sa dinamičnijom vožnjom zahvaljujući novorazvijenom MacPherson ovjesu sprijeda, kakav je koristio Rekordu E1 i E2, dok je zadnji nezavisni ovjes dao automobilu meke, ali čvrste karakteristike vožnje i izvrsnu stabilnost za tako veliki auto.
Prilagođavanje naftnoj krizi i bijeg od V8 motora za prvu verziju Monze A1 (1977-82), donio je kompromis u vidu četiri različita motora: 2.5E, 2.8, 3.0 i 3.0E. Snaga se prenosila na zadnje točkove preko trobrzinskog automatskog mjenjača Borg Warner ili Getrag četverostepenog ručnog mjenjača. Kasnije su Getrag 240 (za motor 2.5) i Getrag 265 (za 3.0E), oba s 5-stepenim ručnim mjenjačem, zamijenili stari 4-stepeni mjenjač. S motorom 3.0E, Monza je u svoje vrijeme bila najbrži automobil koji je Opel ikada napravio.
Na verziji A1 dolazio je i sportski paket odnosno "S" paket. Svi su automobili koji su nosili "S" oznaku su stizali sa fabričkim 15-inčnim aluminijskim felgama Ronal i diferencijalom s ograničenim proklizavanjem od 45 posto.
Redizajn iz 1982. godine – Prvi automobil sa digitalnim displejom
Na redizajnu iz 1982. prednji kraj je potpuno modifikovan (kao kod Senatora), a koeficijent aerodinamičkog otpora smanjen je s 0,40 na 0,35. Unutrašnjost je modifikovana nakon redizajna iz 1982, a Monza je dijelila istu kontrolnu tablu, sjedišta i opremu sa Senatorom. Opelov kupe je ispisao historiju sa Monzom A2 1983. godine. Bio je to prvi automobil sa digitalnim displejom kojeg su novinari nazvali Mouse Screen zbog novog iskoraka u nepoznati svijet digitalije.
S obzirom da je tržište drmala naftna kriza, Opel je s " faceliftom" napravio novi kompromis. Dorađena Monza A2 bila je dostupna s motorima od 2.0 i 2.2 litra iz Rekorda. Motor od 2,5 litara dobio je ubrizgavanje goriva, 2,8 verzija s karburatorom je odbačena kao gutač goriva, a 3.0E je bio opremljen unaprijeđenim Boschovim sistemom ubrizgavanjem goriva L-Jetronic sa nižom potrošnjom goriva.
Posljednja inkarnacija Monze bilo je GSE izdanje sredinom 1983. Ova izvedba bila je karakteristična po "jačoj" specifikaciji. Krasile su je sportska sjedišta Recaro, digitalni instrumenti, čvršći ovjes, ručni mjenjač s pet brzina koji je dobavljao Getrag, poboljšana potpuno crna unutrašnjost i mali spojler prtljažnika. Također, GSE modeli bili su opremljeni diferencijalom s ograničenim proklizavanjem od 40 posto.
Monza GSE je koštala skoro 30.000 DEM
Takav primjerak je bijeli model na ovim fotografijama. Dakle, riječ je verziji Monza A2 GSE sa šestocilindarskim 3.0E motorom, koji razvija 180 KS pri 6.500 obrtaja u minuti i 248 Nm momenta pri 4.600 o/m. Dok je za osnovni model Monze trebalo izdvojiti 25.325 njemačkih maraka, vrhunske GSE verzija s trolitrenim motorom je koštala 4.030 DEM dodatno. Konačna cijena najsportskijeg Opela je iznosila 29.355 DEM, što je bilo drastično niže u odnosu na cijene konkurenata iz BMW-a i Mercedesa.
Opelovi inžinjeri su proračunali da su ventilirani diskovi od 271 mm na prednjim i obični diskovi sa promjerom od 279 mm na zadnjim točkovima, idealna kombinacija za ovaj glomazni kupe, koji je u dužinu mjerio 4,72 m, u širinu 1,72 m i visinu 1,38 metara. Međuosovinski razmak je bio 2,67 m, masa je iznosila 1.370 kg, a standardna veličina guma bila je 205/60 R15.
Opel Monza predstavljena je 1977. na sajmu automobila u Frankfurtu, a proizvodila se do 1986. Ukupno je proizvedeno 43.812 primjeraka.
Kriminalista 17 godina tražio posao u struci, sad nadu vidi u postavljanju solarnih panela
