FOTO / Na mjestu gdje izviru Logan, Sandero i Duster
Prvi rumunski proizvođač automobila Dacia formiran je 1966. godine, a ujedno je zaslužan i za prvu fabriku automobila u ovoj zemlji. Već 1991. godine Renault kupuje 51% dionica ove marke, te počinje preuzimati kontrolu u vođenju ove kompanije. Sada Renault u svojim rukama ima 99,43% vlasništva nad Dacijom, i očito je da zna šta radi. Mora se priznati da Dacia od dolaska Logana ne pravi loše poslovne poteze, te je vrlo uspješno i na moderan način interpretirala filozofiju koja je proizvođačima kao što su Volkswagen, ili upravo Renault, donijela svjetsku slavu i uspjeh. Osnovna filozofija Dacije da ponudi kvalitetne, robusne i pristupačne automobile, jasno je, uvijek će imati smisla.
To na najbolji način potvrđuju i brojevi u "ličnoj karti" Dacije, pa je tako 2000. godine Dacia prodala 52.403 automobila, dok je u deset godina ova marka prošla pravi preporod, što najbolje govori podatak da je 2010. godine broj prodanih automobila narastao na nevjerovatnih 348.279 primjeraka.
Samo u 2010. godini, koja je brojnim proizvođačima zadala glavobolje i padove u prodaji, Dacia je zabilježila porast prodaje od 15 odsto u odnosu na 2009. godinu, a posebno je zanimljivo da su glavni potrošači Dacija Francuska i Njemačka, dok ih slijede Italija, Španija i Turska. Tako se čak 90% automobila koji izađu sa proizvodnih traka u Mioveniju sprema za izvoz izvan Rumunije.
Da spada među moderne fabrike, Dacija pokazuje tako što kao prioritete ističe brigu o zdravlju i sigurnosti svojih zaposlenika, te stalnim smanjivanjem rizika i poboljšanjem ergonomije u proizvodnim linijama. Jednako impresivan je i podatak da je Dacia u proteklih deset godina svoje renesanse uložila preko 22 miliona eura u zaštitu životne okoline i smanjivanje štetnih uticaja koje sa sobom nosi proizvodnja automobila u ovako velikoj razmjeri.
Iako nam okruženje u skromnom Mioveniju nije dalo to naslutiti, Dacijina fabrika zaista ne zaostaje za jednako velikim fabrikama drugih proizvođača u Zapadnoj Evropi. Tako se Dacijini pogoni prostiru na 290 hektara, a svakodnevno tu na posao dolazi čak 15.250 radnika. Također, cijela infrastruktura grada, ceste i pruge očito su podređeni potrebama ove fabrike, mada to ne treba čuditi s obzirom na to da sama Dacia ima udio od značajnih 2,7% u nacionalnom dohotku Rumunije.
Pored proizvodnje automobila, sa proizvodnih traka u Rumuniji izlaze i motori i mjenjači, pa je tako prošle godine Dacia ovdje proizvela čak 247.761 motor i 560.342 mjenjača. Pored toga što je bitan izvor motora i mjenjača, zanimljivo je da je ovo jedina fabrika u okvirima Renault Grupe koja je zadužena za dizajniranje i proizvodnju posebnih alata koji se koriste unutar grupacije za proizvodnju i sklapanje automobila.
Ipak, treba biti iskren i priznati da je jasno kako nivo sofisticiranosti proizvodnje nije na nivou kojeg smo vidjeli u Renaultovoj fabrici u Turskoj. Iako su standardi kvalitete visoki, u pogonima Dacije ipak još uvijek glavnu ulogu ima radnik, pa su tako, umjesto robotskih, za varove i sklapanje karoserije zaduženje ljudske ruke. Zanimljivo nam je bilo da je, bez obzira na težinu posla, u fabrici zaposlen i veliki broj žena, što potvrđuje i zvanični podatak kako od ukupnog broja zaposlenih u Daciji, čak 32% otpada na nježniji spol. Koliko je u ovoj fabrici težište na radnicima i njihovoj osposobljenosti dovoljno govori podatak kako fabrika u Mioveniju ima uvjerljivo najveći pogon za sklapanje automobila u cijeloj Renault Grupi, pa je samo u tom odjelu zaposleno 8.500 radnika.
Nakon sastavljanja karoserije, te sklapanja "braka" između karoserije i podvozja sve Dacije prolaze kroz finalno ušminkavanje i dotezanje, te naravno i prvo pokretanje motora. Posljednja faza proizvodnje svakog automobila je odjel “Logistic Direction”, koji je zadužen za pravilno raspoređivanje automobila na kamione ili na teretne vozove, kojima nove Dacije odlaze na "bogati" Zapad željan pristupačnih i kvalitetnih automobila.
Dramatičan rast prodaje i zarade koju ostvaruje Dacija pod kapom Renaulta predstavlja i pravi vjetar u leđa ekonomiji cijele Rumunije, svježoj članici EU koja to tek treba zaista postati i u praksi. Ne bi nas čudilo da ako za koju godinu opet posjetimo Daciju i MIoveni umjesto gomile zaprežnih kola i loših cesta zateknemo "more" Dustera i Sandera na svježem asfaltu. Možda karikiramo sa ovim scenarijem, ali je barem izvjesno da Renault zna šta radi, pa nakon mini revolucije sa Loganom jednaku pometnju i prodajne rekorde pravi i sa Dusterom. Uz takav uspjeh budućnost je svijetla za ovu marku i fabriku, iz koje smo na kraju otišli sa gorkim ukusom u ustima pri neminovnom prisjećanju na TAS.
