Kompanija koja je u Teslu ugradila benzinski motor bankrotirala s dugom od 31,8 miliona eura

Veliku pažnju javnosti privukao je projekat iz 2020. godine, kada je Obrist predstavio prepravljenu Teslu Model 3.

Originalnu bateriju od 50 kWh zamijenili su manjom, kapaciteta 17,3 kWh, uz dvocilindarski benzinski motor snage 54 KS koji je služio kao generator električne energije, a ne za direktno pokretanje točkova.

Kompanija je tvrdila da automobil može preći oko 96 kilometara isključivo na električnu energiju, dok bi uz benzinski generator ukupni domet dostizao čak 1.000 kilometara. Najavljivali su potrošnju od samo dva litra na 100 kilometara i proizvodnu cijenu sistema od približno 4.500 eura, uz mogućnost znatnog pojeftinjenja automobila.

Iako je Obrist najavljivao prve serijske automobile za 2023. godinu i spominjao dogovor s međunarodnim partnerom, projekat nikada nije zaživio u proizvodnji. Kompanija je nastavila predstavljati prototipove na sajmovima, ali nije uspjela osigurati ugovore potrebne za održivo poslovanje.

Godine 2022. Obrist je predstavio novu verziju tehnologije za Teslu Model Y, prilagođenu korištenju sintetičkog metanola nazvanog aFuel. Ambicije su dodatno porasle 2024. godine, kada je kompanija najavila partnerstvo s investicijskim fondom iz Abu Dhabija i planove za izgradnju velikih postrojenja za proizvodnju sintetičkog metanola. Govorilo se o investicijama od gotovo 50 milijardi eura za globalnu zamjenu fosilnih goriva, iako Obrist još nije uspio plasirati svoj pogonski sistem ni u jedan serijski automobil.

Kompanija je lobirala i kod evropskih institucija kako bi se omogućila upotreba motora s unutrašnjim sagorijevanjem nakon 2035. godine uz sintetička goriva. Tvrdila je da bi sistem HyperHybrid mogao emitovati 85 posto manje CO2 od uporedivog električnog automobila, što je bila sporna procjena zavisna od načina obračuna ukupnih emisija.

Osnivač Frank Obrist za propast je okrivio visoke troškove razvoja, neuspjele pregovore s investitorima i krizu evropske autoindustrije. Dodatni problem predstavljala je sve veća usmjerenost proizvođača na potpuno električna vozila.

Od 2020. godine baterije su pojeftinile, domet električnih automobila se povećao, a infrastruktura za punjenje unaprijeđena. Iako automobili s produživačem dometa imaju svoje tržište, naročito u Kini, potražnja za njima suočava se s pritiskom zbog sve veće popularnosti potpuno električnih vozila.

Propast Obrista pokazuje da ni tehnički zanimljiva ideja, praćena velikim obećanjima, nije dovoljna bez investicija, industrijske proizvodnje i stvarne potražnje. Kompanija je završila s desetinama miliona eura dugova, a svoj proizvod nikada nije uspjela dovesti do serijske proizvodnje.