Registrovano 136.986 auta
2

Kakve automobile voze građani Tuzlanskog kantona: Dominiraju stariji od 15 godina, dok su novi rijetkost

Piše: A. K. |
Vozila na južnoj magistrali u Tuzli (Foto: A. K./Klix.ba)
Poslušajte
Građani Tuzlanskog kantona uglavnom voze automobile starije od 15 godina, a tek 3,5 posto automobila mlađe je od šest godina. Statistički podaci pokazuju da je vozni park u ovom dijelu Bosne i Hercegovine prilično star, dok se najveće razlike među lokalnim zajednicama ogledaju u udjelu novijih i starijih vozila.

Prema podacima iz publikacije Federalnog zavoda za statistiku "Tuzlanski kanton u brojkama 2026", na području kantona krajem 2025. godine bilo je registrovano ukupno 160.820 cestovnih motornih i priključnih vozila, od čega se 136.986 odnosi na putničke automobile.

Upravo struktura putničkih automobila najbolje oslikava stanje voznog parka jer čak 91.927 automobila, odnosno 67,1 posto, starije je od 15 godina.

Drugim riječima, dva od tri automobila koja svakodnevno učestvuju u saobraćaju na području Tuzlanskog kantona pripadaju ovoj starosnoj kategoriji.

Federalni zavod za statistikuKorisno?

S druge strane, automobila mlađih od šest godina ima svega 4.828, što predstavlja tek 3,5 posto ukupnog broja putničkih vozila.

Statistika pokazuje da je na području kantona registrovano 648 automobila starosti do godinu dana, dok ih je 967 u kategoriji od jedne do dvije godine.

Još 3.213 automobila staro je između tri i pet godina, a 10.543 pripadaju starosnoj grupi od šest do deset godina.

Posebno je brojna kategorija automobila starosti od 11 do 15 godina, u kojoj se nalazi 29.688 vozila, dok ubjedljivo najveći dio čine automobili stariji od 15 godina.

Sapna, Banovići i Teočak prednjače po starosti automobila

Zanimljive razlike vidljive su i kada se podaci posmatraju po lokalnim zajednicama. Najstariji vozni park, prema udjelu automobila starijih od 15 godina, ima Sapna, gdje se u ovoj kategoriji nalazi čak 79,1 posto putničkih vozila.

Slijede Banovići sa 76,9 posto i Teočak sa 76,5 posto. Visok udio starijih automobila bilježi se i u Kalesiji, gdje je 74 posto vozila starije od 15 godina te Kladnju sa 73,8 posto.

U Čeliću je udio takvih automobila 72,5 posto, Živinicama 71 posto, a Srebreniku 70,8 posto. Doboj Istok, Lukavac, Gradačac i Gračanica imaju približno sličnu strukturu voznog parka, s udjelom automobila starijih od 15 godina između 68,1 i 68,5 posto.

Najpovoljnija starosna struktura među posmatranim lokalnim zajednicama zabilježena je u Tuzli, ali i tamo većinu voznog parka čine stariji automobili. Od ukupno 37.085 registrovanih putničkih vozila, njih 21.153, odnosno 57 posto, starije je od 15 godina.

Tuzla je ujedno lokalna zajednica s ubjedljivo najvećim brojem novijih automobila. U kategoriji vozila mlađih od šest godina registrovan je 2.631 automobil, što predstavlja 7,1 posto ukupnog broja putničkih vozila u ovom gradu.

Čak 87 posto automobila mlađih od tri godine registrovano u Tuzli

Podaci otkrivaju i izrazitu koncentraciju najnovijih automobila u administrativnom centru kantona. U Tuzli je registrovano 1.415 putničkih automobila mlađih od tri godine, što čini približno 87 posto svih takvih vozila na području Tuzlanskog kantona.

Nasuprot tome, u Teočaku nije registrovan nijedan automobil starosti do godinu dana, dok je u Sapni svega 17 automobila mlađih od šest godina, odnosno manje od jedan posto ukupnog broja putničkih vozila.

Starost voznog parka nije karakteristična samo za putničke automobile. Među autobusima na području Tuzlanskog kantona njih 417 od ukupno 604, odnosno približno 69 posto, starije je od 15 godina. U istoj starosnoj kategoriji nalazi se i 61 posto motocikala, kao i 37 posto teretnih vozila.

Ovi podaci ukazuju na to da problem starosti vozila nije ograničen samo na privatne automobile, već je prisutan i u drugim kategorijama cestovnog saobraćaja.

Iako statistika ne daje odgovor na pitanje koliko je vozila starijih od 20 godina, jer je najstarija dostupna starosna kategorija ona iznad 15 godina, jasno je da Tuzlanski kanton ima izrazito star vozni park.

Takva struktura otvara i šire pitanje kupovne moći građana, mogućnosti obnavljanja voznog parka, ali i ekoloških i sigurnosnih posljedica velikog broja automobila koji su na cestama već duže od decenije i po.

Klix.ba čitajte i u našoj aplikaciji za iOS ili Android.

Dodajte Klix.ba među omiljene izvore na Googlu
Komentari
Za komentarisanje je potrebna prijava. Prijavi se
Možda vas zanima