Hormurški moreuz mijenja navike: Kada nafta postane luksuz, električni auto postaje nužnost

Kroz njega prolazi oko petine ukupne svjetske nafte i ukapljenog plina. Kada funkcioniše, niko o njemu ne govori. Kada se zatvori, to osjeti cijeli svijet.

A upravo se to dogodilo. Eskalacija sukoba između SAD-a, Izraela i Irana dovela je do gotovo potpunog zastoja pomorskog saobraćaja kroz moreuz, što je Međunarodna agencija za energiju proglasila najvećim poremećajem energetske opskrbe ikad zabilježenim. Cijena sirove nafte se kreće prema 120 dolara po barelu, a efekti su se osjetili brže nego što je iko mogao predvidjeti – i to na najneočekivanijem mjestu – u autosalonima.

Azija plaća najveću cijenu

Više od 80 posto nafte koja prolazi kroz Hormurški moreuz ima Aziju kao odredište, što ovu regiju čini daleko najvećom žrtvom blokade. Posljedice su vidljive odmah. Vlade Filipina, Šri Lanke, Pakistana i Bangladeša uvele su mjere energetske racionalizacije kakve je zapadni svijet zaboravio: četverodnevnu radnu sedmicu, zatvaranje škola, zabranu upotrebe klima-uređaja u javnim prostorima. Racionalizacija goriva postala je svakodnevnica, a cijene na pumpama dostižu nivoe koji obične ljude tjeraju na preispitivanje svake vožnje.

Posebno je indikativna situacija u Japanu, zemlji koja je decenijama gradila vlastiti put kroz hibridnu tehnologiju, izbjegavajući nagli skok prema čisto električnim vozilima. Japanska vlada i dalje subvencionira cijene goriva kako bi ublažila udar na potrošače, ali takva politika ima rok trajanja. Kada nafta kotira blizu 120 dolara po barelu, subvencije postaju sve skuplje, a argumenti za odgodu elektrifikacije sve tanji. Analitičari koji su još nedavno govorili o sporoj, postepenoj tranziciji sada otvoreno govore o prelomnom momentu.

U takvoj situaciji električni automobil odjednom dobija sasvim drugu dimenziju. Više nije riječ o ekološki osviještenoj kupovini niti o tehnološkom statusnom simbolu. Električni auto postaje praktičan odgovor na ekonomsku nužnost. Ne trebati naftu, kada nafta postaje oskudna i nedostupna, prestaje biti apstraktna prednost i postaje opipljiva svakodnevna ušteda.

Brojke koje govore same za sebe

I druga tržišta su reagovala brzo i jasno. U Australiji su zahtjevi za kredite namijenjene za kupovinu električnih automobila u martu udvostručeni u odnosu na prethodni mjesec, prema podacima National Australia Bank. Južna Koreja zabilježila je dvostruko više registracija električnih i hibridnih vozila nego u istom periodu prošle godine. Novi Zeland otišao je korak dalje. U samo jednoj sedmici krajem marta registrovano je više od 1.000 električnih automobila, gotovo duplo više nego sedmicu ranije.

Ni industrija nije ostala po strani. BYD, najveći svjetski proizvođač električnih automobila, bilježi dramatičan preokret u strukturi prodaje: udio prodaje na stranim tržištima skočio je s 22,7 posto ukupne prodaje u prošloj godini na više od 50 posto u prva dva mjeseca 2026. Dok domaće kinesko tržište stagnira zbog zasićenosti, vanjska potražnja je eksplodirala, i to ponajviše upravo u regijama koje su najteže pogođene krizom.

Evropa: Udaljena od krize, ali ne i imuna

Evropa za sada ne osjeća krizu s jednakim intenzitetom kao Azija, i za to postoje konkretni razlozi. Značajan dio plina koji kontinent troši dolazi plinovodima iz Norveške, Alžira ili Rusije, zaobilazeći Hormurški moreuz u potpunosti. Ta geografska i infrastrukturna zaštita ipak ima jasne granice – nafta nema regionalnu cijenu. Kada skoči u Aziji, skoči svuda, pa i na pumpama u Berlinu, Parizu ili Sarajevu, bez obzira na to kojim putem barel stigao do rafinerije.

Šira slika još je zabrinjavajuća: Evropa i dalje zavisi od fosilnih goriva za više od 70 posto ukupne energetske potrošnje. Obnovljivi izvori bilježe impresivan rast u segmentu električne energije, ali transport, koji svakodnevno troši ogromne količine energije, ostaje gotovo u potpunosti ovisan o nafti.

Pitanje nije hoće li kriza u Hormuškom moreuzu promijeniti globalne kupovne navike. Ona ih već mijenja. Pitanje je samo koliko će ta promjena biti trajna i hoće li ostatak svijeta čekati vlastitu krizu da donese odluku koju Azija već donosi - masovno okreće leđa nafti i prelazi na električna vozila.