Najveća transformacija
0

Bez suštinskih promjena, Evropa rizikuje gubitak svoje autoindustrije

Piše: A. M. |
Foto: Mercedes-Benz
Poslušajte članak
Budućnost evropske autoindustrije neće zavisiti samo od prelaska na električna vozila. Jednako važno bit će očuvanje proizvodnje, razvoj industrijske reparacije, dostupnost rezervnih dijelova i ravnopravan pristup nezavisnih servisa podacima o vozilima.

Evropski automobilski sektor prolazi kroz jednu od najvećih transformacija u svojoj historiji.

Strogi ciljevi smanjenja emisija, konkurencija azijskih proizvođača, pad proizvodnje i digitalizacija vozila otvaraju pitanje koje nadilazi tehnološku tranziciju: može li Evropa istovremeno ostvariti klimatske ciljeve i sačuvati vlastitu industrijsku konkurentnost?

Dekarbonizacija ne smije ugroziti proizvodnju

Dosadašnji model evropske autoindustrije, zasnovan prvenstveno na motorima s unutrašnjim sagorijevanjem i razvijenim lancima dobavljača, suočava se s potrebom dubokog restrukturiranja. Međutim, tranzicija mora uzeti u obzir i ekonomske posljedice.

Prema podacima Evropskog udruženja dobavljača autoindustrije (CLEPA), proizvođači autodijelova najavili su gubitak više od 104.000 radnih mjesta tokom 2024. i 2025. godine, dok bi do 2030. godine broj ugroženih radnih mjesta mogao dostići 350.000. Istovremeno, proizvodnja vozila u EU pala je za približno 20 posto u odnosu na pretpandemijski period.

Zbog toga se sve više govori o prilagođavanju politike emisija CO2 nakon 2035. godine. Predložene promjene mogle bi omogućiti nastavak prodaje određenih kategorija vozila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem, prvenstveno klasičnih i plug-in hibrida. Prema navedenim procjenama, takva vozila mogla bi činiti oko 12,5 posto novih automobila prodanih nakon 2035. godine.

Time bi se otvorio prostor za postepeniju tehnološku tranziciju, uz zadržavanje različitih pogonskih rješenja i mogućnost prilagođavanja tržišnim potrebama. Lokalna proizvodnja i investicije u Evropi ostaju glavni fokus.

Reparacija kao novi stub industrijske konkurentnosti

Jedan od važnih odgovora na ove izazove nalazi se u cirkularnoj ekonomiji. Profesionalna reparacija autodijelova više nije samo ekološka alternativa, već prilika za očuvanje industrijske vrijednosti, stručnog znanja i radnih mjesta.

Umjesto proizvodnje potpuno novih komponenti, reparacijom se postojeći dijelovi vraćaju u funkcionalno stanje kroz kontrolisane industrijske procese. Time se smanjuju potrošnja sirovina, količina otpada i zavisnost od uvoznih komponenti.

Ipak, razvoj ovog sektora koče nejasna regulativa, ograničena dostupnost polovnih dijelova za reparaciju, nelojalna konkurencija i nedovoljna informisanost kupaca. Posebno je važno jasno razlikovati fabričku reparaciju, koja podrazumijeva kontrolu kvaliteta i vraćanje propisanih performansi, od obične popravke.

Tempo dekarbonizacije u Evropi, posebno na malim tržištima, neće određivati prodajni salon, već autoservis. Jedan od najbržih načina za postizanje klimatskih ciljeva je dobro održavan automobil i fabrički repariran dio umjesto novog.

Između ključa i algoritma

Promjena autoindustrije istovremeno mijenja i servisnu djelatnost. Savremena vozila postaju digitalne platforme u kojima elektronika i softver čine sve značajniji dio vrijednosti, a podaci su osnova dijagnostike, kalibracije ADAS sistema i održavanja alternativnih pogona.

Zbog toga tradicionalno mehaničarsko znanje više nije dovoljno. Nezavisni servisi moraju ulagati u dijagnostičku opremu, elektrotehniku, softver i osposobljavanje za rad s visokonaponskim sistemima.

Međutim, pristup podacima koje generišu vozila ostaje jedan od najvećih izazova. Uprkos primjeni EU Data Act-a, nezavisni servisi i dalje se suočavaju s ograničenjima proizvođača, visokim naknadama za licence i zatvorenim digitalnim sistemima. Takva praksa povećava troškove poslovanja i otežava ravnopravnu konkurenciju s ovlaštenim servisima.

Budućnost evropske autoindustrije zato ne zavisi samo od toga kakve će automobile proizvoditi, već i od toga ko će ih moći održavati, popravljati i unapređivati.

Evropska industrijska tranzicija mora obuhvatiti cijeli lanac vrijednosti – od proizvodnje i različitih pogonskih tehnologija do reparacije dijelova i nezavisnih servisa. Bez odgovarajuće regulative, dostupnih tehnologija i očuvanja stručnih radnih mjesta, klimatske ambicije teško će se pretvoriti u dugoročnu industrijsku konkurentnost.

Dodajte Klix.ba među omiljene izvore na Googlu
Komentari
Za komentarisanje je potrebna prijava. Prijavi se
Možda vas zanima