Ekrani za volanom opasniji od alkohola? Nekoliko sekundi nepažnje može imati fatalne posljedice
Ometanje vozača korištenjem ekrana osjetljivih na dodir i digitalnih sistema u automobilima jedna je od tema o kojoj se mnogo govori zadnju deceniju.
Koliko je ovaj problem ozbiljan, pokazuje istraživanje Allianzovog centra za tehnologiju (AZT) u Minhenu, prema kojem su vozači ometeni korištenjem digitalnih sistema u automobilu u simuliranim kritičnim situacijama reagovali lošije čak i od vozača kod kojih je simulirana koncentracija alkohola u krvi od 0,8 promila.
Ovaj nalaz posebno je značajan ako se uzme u obzir da se vožnja pod utjecajem alkohola smatra jednim od najrizičnijih oblika ponašanja u saobraćaju, dok se korištenje ekrana u automobilu često doživljava kao bezazlena svakodnevna aktivnost.
Nekoliko sekundi koje mogu odlučiti o životu
Savremeni automobili sve više funkcija prebacuju na velike ekrane osjetljive na dodir. Podešavanje klimatizacije, navigacije, muzike, ventilacije, pa čak i pojedinih sigurnosnih funkcija, u mnogim vozilima zahtijeva prolazak kroz digitalne menije.
Problem nastaje kada vozač, umjesto da prati situaciju na cesti, pogled usmjeri prema ekranu.
Prema Allianzovom istraživanju, korištenje različitih sistema osjetljivih na dodir može zahtijevati skretanje pogleda s ceste u trajanju od približno tri sekunde, zavisno od dizajna sistema.
Na prvi pogled, tri sekunde ne djeluju kao dugo vrijeme. Međutim, pri brzini od 100 kilometara na sat automobil za to vrijeme pređe približno 83 metra – i to bez pune vizuelne pažnje vozača.
Upravo u tom periodu može se pojaviti prepreka, vozilo koje naglo koči ili pješak koji iznenada stupi na saobraćajnicu.
Rezultati simulacije: ometeni vozači imali znatno lošije reakcije
Allianzovo istraživanje obuhvatilo je analizu više od 34.000 saobraćajnih nesreća, praćenje pokreta očiju vozača u stvarnim automobilima, kao i testiranje u simulatoru vožnje. Posebno zabrinjavaju rezultati analize kritičnih situacija.
U scenariju naglog kočenja na autoputu sudar se dogodio u 18,2 posto pokušaja vozača koji su bili koncentrisani na vožnju. Kod vozača čija je pažnja bila ometena taj udio iznosio je čak 54,3 posto.
Kada dijete iznenada istrči na cestu, udio sudara povećao se sa 3,9 posto kod koncentrisanih vozača na 11,2 posto kod ometenih. U čak 39 posto slučajeva ometeni vozači uopšte nisu reagovali.
U svim analiziranim situacijama rezultati ometenih vozača bili su lošiji čak i u poređenju s vozačima kod kojih je u simulatoru bila simulirana koncentracija alkohola u krvi od 0,8 promila.
Ovo poređenje ne znači da su ometanje ekranima i alkohol fiziološki isti, već pokazuje koliko ozbiljne posljedice može imati skretanje pažnje s vožnje.
Alkohol prepoznajemo kao opasnost, ali ekrane često ne doživljavamo tako
Kod alkohola je društvena svijest o riziku relativno visoka. Znamo da alkohol usporava reakcije, narušava koordinaciju i smanjuje sposobnost pravilne procjene situacija. Zbog toga su zakonska ograničenja i kazne za vožnju pod utjecajem alkohola sastavni dio saobraćajnih propisa.
S druge strane, korištenje ekrana u automobilu često se ne doživljava kao ozbiljan sigurnosni problem. Vozači će bez mnogo razmišljanja promijeniti pjesmu, unijeti adresu u navigaciju, podesiti temperaturu ili odgovoriti na obavijest na telefonu.
Međutim, svaka od tih radnji može zahtijevati vizuelnu, fizičku i kognitivnu pažnju koja bi trebala biti usmjerena na vožnju. Razlika je i u tome što vozači često nisu svjesni koliko dugo zapravo ne gledaju cestu i koliko se situacija u saobraćaju može promijeniti za samo nekoliko sekundi.
Povratak fizičkih komandi kao pitanje sigurnosti
Zanimljivo je da rezultati Allianzovog istraživanja ukazuju i na promjenu stavova samih vozača. Čak 79 posto ispitanika smatra da su ekrani osjetljivi na dodir povećali rizik od ometanja tokom vožnje, dok 65 posto daje prednost fizičkim komandama za funkcije važne za sigurnost.
To otvara pitanje da li je autoindustrija u nastojanju da vozila učini modernijim i tehnološki naprednijim istovremeno zanemarila jedan od osnovnih principa sigurne vožnje – da vozač što više vremena mora gledati cestu i pratiti saobraćaj.
Digitalizacija automobila sama po sebi nije problem. Napredni sigurnosni sistemi, kamere, senzori i asistenti mogu značajno doprinijeti sigurnosti. Problem nastaje kada upravljanje tim sistemima zahtijeva previše pažnje i odvlači vozača od onoga što je najvažnije – vožnje.