Izvana su se oba “malca” razlikovala samo u detaljima, ali su iznutra bili potpuno različiti. Arosa je imala skromnije dorađen putnički prostor i lošiju opremu. Do modernizacije krajem 2000. godine praktično se nije razlikovala od Ibize, a sa tim redizajnom je postala sličnija Polu i dobila na neophodnoj atraktivnosti. Unutrašnjost Lupa dizajnirana je stilski ljepše i sa kvalitetnijom završnom obradom, a značajno je proširen i popis opreme. Kutijaste karoserije s 3,5 m dužine možda nisu bile posebno privlačne, ali njihov oblik je pogodovao funkcionalnosti. Unutra ima dosta prostora, posebno u prednjem dijelu. Iza prednjih sjedišta nije baš komforno, a prtljažnik sa 170 litara zapremine je više nego simboličan. Velike staklene površine i gotovo okomita stražnja stijenka olakšavali su parkiranje, što se od ovih modela najviše očekivalo.
Mali motori – Veći troškovi
Velika prednost je šasija, pouzdana i stabilna, koja osigurava dobru udobnost vožnje. Ni Arosa ni Lupo ne spadaju među “mališane” koji su najjeftiniji za održavanje, pogotovo u izvedbama s tehnološki naprednijim motorima. Na relativno niske troškove održavanja može se računati samo u slučaju najslabijih, benzinskih varijanti. Snažniji benzinci i slabiji 1.2 trocilindraš zahtijevaju veće troškove.
Seat Arosa je debitovala 1997. s benzinskim motorima 1.0 (50 KS) i 1.4 (60 KS). Godine 1998. pridružio im se atmosferski dizel 1.7 D (60 KS). Godinu dana kasnije u Arosi je debitovao izuzetno štedljivi turbodizelaš 1.2 TDI, a dizel je preimenovan u 1.7 SDI. 2000. godine pojavio se benzinski motor 1.4 16V snage 100 KS i trocilindarski turbodizelaš 1.4 TDI (75 KS).
VW Lupo je na tržište ušao 1998. godine s benzinskim motorima 1.0 (50 KS) i 1.4 16V (75 KS) te dizel 1.7 D (60 KS). Godine 1999. asortimanu su se pridružili benzinski motori 1.4 16V 100 KS i 105 KS 1.4 FSI, kao i trocilindarski turbodizeli 1.2 TDI (61 KS) i 1.4 TDI (75 KS). Motor 1.7 D preimenovan je u 1.7 SDI. Godine 2000. ponuda je proširena benzinskim motorima 1.4 (60 KS) i 1.6 (125 KS) koja je bila rezervisana za sportsku GTI verziju.
Izbjegavati FSI kod Lupa
Većinu benzinskih motora karakterisala je prevelika potrošnja i prosječne performanse. U Arosi je samo 1.4 benzinac sa 100 KS izgledao dobro u pogledu performansi. Lupo, je ispod haube imao napredniji, ali glavobolju za vlasnike u obliku 1.4 FSI-a od 105 KS, dok se 1.6 u GTI verziji mogao lakše održavati. Stoga bi kupci koji traže dinamične varijante radije preporučili Lupo prije Arose. U mirnoj, svakodnevnoj upotrebi, benzinci 1.4 od 60 i 75 KS rade sasvim dobro, ali s njima stiže niz drugih problema. Zbog štedljivosti vrijedi preporučiti turbodizelaše 1.2 TDI i 1.4 TDI. Bučni su i nemirni u radu, ali jako štedljivi.
Atmosferski 1.7 dizel je također štedljiv, ali ga je bolje izbjegavati zbog užasne kulture rada i jako loših performansi, mada se u bh. uslovima na to gleda sa rezervom. Kada se odlučujete za verziju 1.2 TDI, morate imati na umu da je to automobil koji je u potpunosti napravljen za najmanju moguću potrošnju goriva. Neki elementi su izrađeni od aluminija, mnogi dijelovi se razlikuju od standardnih. Neobičnost ovog agregata rezultira višim troškovima održavanja i popravaka. Ujedno, slabija je dostupnost dijelova nego kod 1.4 TDI verzije.
Plastike u enterijeru - Rak rana kod Arose
U slučaju Arose, najčešće se morate pomiriti sa lošim stanjem enterijera. Plastika je loše kvalitete, čak se znaju pokazati i pukotine na pojedinim sekcijama. Platneni tapacirunzi često se odovoje od podloge, a rukohvat zna pući kao ledenica. Lupkanje i pucketanje su standardni tokom vožnje. Unutrašnjost Lupa napravljena je znatno solidnije. Ipak, Seat je kod redizajnirane verzije unaprijedio kvalitet prednje armature i satelitskih plastičnih dodataka, te je preporučljivije tražiti novije modelske godine. Riječ je o godištima od 2001. do 2004. godine, koji su ruku na srce i vizuelno dosta ljepši.
Servo pumpa najčešći kvar
Jedan od mehaničkih problema Arose i Lupa je slaba izdržljivost pumpe servo upravljača. Najčešće problemi krenu s curenjem ulja, a onda servo jednostavno prestane raditi. Možete odabrati verziju bez servo upravljača (bazne berzije ga nisu imale), ali teško u 21. vijeku da možemo tako nešto preporučiti. Bez serva su manevrisanje u gradu i parkiranje ravni napornom treningu u teretani. Prilikom kupovine obavezno provjeriti ima li automobil servo upravljač i u kakvom je stanju. Sljedeći kvar tiče se elektrike, pa najčešće otkazuju podizači stakala na vratima i centralna brava, mada se takvi kvarovi danas rješavaju jednostavno i jeftino običnom reparacijom. Istovemeno, bilo je mnogo slučajeva kvara pumpe za gorivo i iznadprosječno brzog trošenja kvačila. Manje zabilježeni kvarovi tiču se zaglavljene poluge u pogonskom mehanizmu brisača.
Benzinski motori 1.0 i 1.4 nisu baš pouzdani i ne vole biti pregrijani. Česte vožnje na kratkim relacijama, kada motor ne postiže optimalnu temperaturu, rezultiraju brzim trošenjem klipnih prstenova, što rezultira velikom potrošnjom ulja. Loša strana 1.4 benzinaca je nakupljanje vode u karteru. Ljeti se ništa ne događa, ali zimi se voda može smrznuti i otvor se začepi. Takođe, ulje može curiti kroz "mjernu šipku" i semeringu radilice. Motor 1.4 poznat je i po ne baš trajnom modulu paljenja, a znao mu je procuriti i semering na poluzi mjenjača.
Trocilindarski 1.4 TDI je najzahvalniji
S druge strane, u verziji FSI s direktnim ubrizgavanjem benzina, naslage gareži se nakupljaju na šipkama usisnih ventila. Motor tada radi neravnomjerno, ima lošiju vuču i veću potrošnju goriva. Uklanjanje naslaga zahtijeva rastavljanje glave, što je nažalost skupo. Trocilindarski turbodizelaš 1.4 TDI izgleda dobro sa stajališta pouzdanosti. U principu, radi se o dobro poznatom i cijenjenom 1.9 TDI-ju s odrezanim cilindrom. Statistički se rijeđe kvari od benzinaca, ali zbog svoje koncepcije stvara više vibracija i dosta je bučan. Kada kupujete takvu verziju, vrijedi obratiti pažnju na stanje turbopunjača i brizgaljki. Nakon kilometraže od 200.000 km ti elementi obično počnu otkazivati, a to je kilometraža koju su ovi modeli već odavno pregazili.
Šlag na tortu su bile nesvakidašnje dimenzije guma, posebno za 14 i 15-inčne felge, te je njihova nabavka podizala troškove.
Štimac: Zrinjski daje igrače pod himnu i zastavu BiH, to je dokaz koliko poštujemo ovu državu
