Tražio intervenciju
29

Znate li za govor Ronalda Reagana o BiH, oštro se zalagao za prekid etničkog čišćenja

B. H.
Foto: Ronald Reagan Library
Foto: Ronald Reagan Library
Vjerovatno jedan od najpopularnijih, ali i najkontroverznijih predsjednika u američkoj historiji svakako je bio Ronald Reagan . Republikanac koji je počeo kao glumac postao je jedan od ikona hladnog rata.

Ronald Reagan rođen je na američkom Srednjem Zapadu, u gradu Tampicu. No, u mladosti se doselio u Kaliforniju i tu započeo filmsku karijeru. Prvu pravu glumačku ulogu imao je 1937. godine u filmu Love Is on the Air.

Pokazao se prilično dobrim pa je do kraja 1939. godine nastupio već u 19 filmova. U Hollywoodu je glumio u filmovima zajedno s Humphreyjem Bogartom, Errolom Flynnom i Bette Davis.

Njegova filmska karijera je prekinuta nakon što je počeo Drugi svjetski rat. Reagan je mobiliziran, a 1942. godine stavljen je u posebnu vojnu jedinicu koja se bavila snimanjem propagandnih filmova (tzv. First Motion Picture Unit).

Uspješnu glumačku karijeru slijedila je politička

Tokom rata Reagan je napredovao do čina kapetana. Nakon rata nastavio je civilnu filmsku karijeru, a postao je i predsjednik Američkog udruženja glumaca (eng. Screen Actors Guild). I njegova supruga Nancy Reagan bila je filmska glumica, a u nekim su filmovima i zajedno nastupali.

Nakon filmske karijere ušao je u aktivnu politiku. Početkom šezdesetih Reagan je prešao iz Demokratske u Republikansku stranku te 1966. godine pobijedio na izborima za guvernera Kalifornije. Na predsjedničkim izborima godine 1980. uvjerljivo je pobijedio demokratskog predsjednika Jimmyja Cartera, koji se borio za svoj drugi mandat, postavši tako najstarij izabrani američki predsjednik. Godine 1984. uvjerljivo je osvojio i svoj drugi predsjednički mandat.

Njegovu vladavinu obilježilo je smanjenje poreza i izdataka savezne vlade, povećanje vojne potrošnje i iniciranje uspostave proturaketnog odbrambenog štita, vojna intervencija na Grenadu (1983.) i pokušaj rušenja protuameričkoga režima u Nikaragvi. U vrijeme prvog mandata zaoštrio je politiku prema SSSR-u i pojačao utrku u naoružanju čime je sovjetska država dovedena na rub bankrota.

SSSR doveo do ruba bankrota

Poznata je njegova rečenica u kojoj je SSSR nazvao "Zlom imperijom". U drugom mandatu našao je zajednički jezik sa sovjetskim reformatorom Mihaelom Gorbačovom, što je dovelo do potpisivanja nekoliko sporazuma o smanjenju naoružanja te postepenom kraju Hladnog rata.

Njegovih osam godina na čelu SAD-a bilo puno kontroverzi, no Reagan je ipak u očima Amerikanaca jedan od najpopularnijih predsjednika u historiji.

Pozivao na intervenciju u Bosni i Hercegovini

Iako se zbog Alzerheimove bolesti nakon završetka mandata povukao iz javnosti nije mogao da ne komentariše događaje početkom 1990-ih u bivšoj Jugoslaviji i agresiju na Bosnu i Hercegovinu.

U malo poznatom govoru Oxford Unionu 4. decembra 1992. Reagan je govorio o Bosni i Hercegovini.

"Ono što ja predlažem nije ništa manje od humanitarne baršunaste rukavice potpomognute čeličnom šakom vojne sile. Dopustite mi da pojasnim. Razmislite o tom kotlu mržnje koji je nekada bio Jugoslavija. Ovo što se radi građanima Bosne i Hercegovine ruši svaku definiciju ljudske pristojnosti i morala. 'Etničko čišćenje' je eufemizam pun mržnje za zlo koje smo već vidjeli u Evropi. Koncentracijski logori su grozota kojoj nisam očekivao da ću ponovno svjedočiti na evropskom tlu. Iskreno govoreći, prosječni Amerikanac je, blago rečeno, zbunjen činjenicom da se takve grozote mogu događati u Jugoslaviji, dok se Evropa, koja se kreće prema uniji, suzdržava od akcije", kazao je te 1992. Reagan.

Reagan je kazao da se NATO mora "iznova zamisliti kako bi se nosio s vrstom nehumanih situacija koje sada vidimo duž Jadrana", te je upitao: "Je li sadašnji stav NATO-a prema Bosni toliko različit od onog policajca koji ne želi preći ulicu da zaustavi ubistvo jer to nije u njegovoj nadležnosti?".

Otvoreno je pozvao na intervenciju i bombardovanje srpskih položaja.

"Srbima se mora dati ultimatum da prestanu s granatiranjem civilnog stanovništva i prekinu smrtonosnu opsadu. Mora im se reći da više ne prijete jugoslavenskoj regiji Kosovo. Posljedice ignoriranja ultimatuma su sljedeće: 'oštro fokusirano bombardiranje' srpskih vojnih zaliha i ciljeva. Učiniti manje znači šutke pristati na masovno klanje", kazao je tada Reagan.

Ronald Reagan umro je 2004. godine u Kaliforniji, u dobi od 93 godine.