Mnogo gore djeluju prognoze naučnika povodom najavljenog nedostatka osnovnih namirnica. Za 30 godina u deficitu može da bude i hljeb, a tada čovječanstvu neće biti do vina.
U narednih deset godina svjetski rast poljoprivredne proizvodnje bit će usporen do 1,7 posto u poređenju sa 2 posto proteklih decenija, tvrdi se u zajedničkoj prognozi Svjetske organizacije UN za hranu (FAO) i OESR (Organizacije ekonomske saradnje i razvoja).
Istovremeno, poskupljivaće meso, stoka, žitarice, a sumarna površina plodne zemlje u svijetu nastavit će da se smanjuje.
Klimatske promjene odrazit će se i na žitarice koje se gaje u regionima često podležnim sušama, upozorava rukovodilac programa "Klima i energetika" iz Fonda divlje prirode Aleksej Kokorin.
Pojedine zemlje Evrope mogu da pređu, kao i Izrael, na navodnjavanje prskanjem, ali će zemlje - poput Kirgistana, Tadžikistana, Uzbekistana.. teško moći da postupe isto, jer je to skupo za njih.
Naučnici upozoravaju da ove probleme ozbiljno treba rješavati od 2020. do 2030. godine, inače će pad prinosa žitarica zaista biti snažan.
U periodu sveopšte suše naučnici pokušavaju da nađu dostojnu zamjenu pšenici, maisi, krompiru, čak i soji.
Tako da alternativa krompiru mogu da budu banane sorti "manioka" i "vigna", smatraju stručnjaci Konsultativne grupe za međunarodna istraživanja u oblasti poljoprivrede.
Banane su u stanju da nadomjeste u ljudskoj ishrani nedostatak proteina, i nije čudo što je "manioka" vijekovima afričkim narodima zamjenjivala meso.
Analitičari odbacuju predskazanja o nadolazećoj katastrofalnoj gladi kao hiseriju u najboljim tradicijama Maltusa. Krajem 18. vijeka engleski naučnik Thomas Malthus proricao je da će nezadrživi rast stanovništva planete dovesti do globalnog gladovanja.
Ali, stručnjaci tvrde da, u realnosti, nema nikakvog smisla razmatrati globalne prehrambene probleme, čak ni dvije godine unaprijed.
Srbijanski košarkaš laktom udario Musu, bh. igrač pao na parket i odmah se uhvatio za grlo
