Stupanjem na snagu Lisabonskog ugovora uvedena je dužnost stalnog predsjednika Europskog vijeća, tijela koje okuplja šefova država ili vlada, koji će ubuduće predsjedavati sastancima na vrhu.
Iako je Lisabonski ugovor stupio na snagu 1. decembra, ovim će samitom predsjedavati švedski premijer Fredrik Reinfeldt, a ne stalni predsjednik Herman van Rompuy, jer je još ranije dogovoreno da rotirajuće predsjedništvo u čijem mandatu stupi na snagu Lisabonski ugovor treba dovršiti posao do kraja.
Predsjednik Europskog vijeća Herman van Rompuy, koji će ubuduće predsjedati sastancima na vrhu, predstavit će tokom radne večere svoje viđenje rada Evropskog vijeća, koje se do sada, po ocjenama mnogih, nije previše bavilo strateškim pitanjima i odlukama, nego usuglašavanjem zaključaka koji su zapeli na nižim nivoima.
Klimatske promjene glavna su tema ovoga samita. Dio zemalja članica traži da Unija objavi brojke kojima misli pomoći zemljama u razvoju u borbi protiv klimatskih promjena u sljedeće tri godine. Sastanak na vrhu EU-a održava se upravo u vrijeme međunarodne konferencije o klimi, koja u Kopenhagenu traje od 7. do 18. decembra.
Čelnici će razmotriti učinke privremenih mjera za prevladavanje finansijske i gospodarske krize i razradu izlazne strategije o postupnom napuštanju tih mjera u skladu sa znakovima ekonomskog oporavka. Šefovi država ili vlada trebali bi poduprijeti dogovor postignut prošle sedmice na ministarskom nivou o uspostavi novog sustava za nadzor finansijskih tržišta, koji bi trebao ukloniti jedan od glavnih uzroka finansijske krize.
Čelnici EU-a također bi trebali usvojiti Stockholmski program, novi akcijski plan u području pravosuđa i unutarnjih poslova za razdoblje 2010.-2014.
Budući da na ovom samitu gotovo da i nema otvorenih pitanja, najveću pažnju javnosti privlači susret između francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozya i britanskog premijera Gordona Browna zbog napetosti izazvane izjavama Sarkozya o francuskom trijumfu nad Britancima pri imenovanjima povjerenika Evropske komisije.
Sarkozy je rekao da imenovanje Michela Barniera za povjerenika za unutarnje tržište, što uključuje i nadzor finansijskog tržišta, predstavlja pobjedu kontinentalnog modela kapitalizma nad anglasaksonskim modelom neobuzdane vjere u slobodno tržište.
Obje strane negiraju da postoji bilo kakva napetost i ističu da bilateralni susret vide kao priliku da se razjasni buduća uloga povjerenika Barniera u reguliranju finansijskog nadzora, čega se Britanija pribojava zbog mogućnosti da londonski City izgubi ulogu vodećeg evropskog finansijskog centra.
Esma Numanović čini ljepšu stranu bh. muzike: Vjerujem da će moje pjesme doći tamo gdje je potrebno
