{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Za 70 godina ICJ-a samo dvije tužbe za genocid, obje protiv Jugoslavije

F
26.2.2014. u 08:36
0
63
Za 70 godina ICJ-a samo dvije tužbe za genocid, obje protiv Jugoslavije
0
Za 70 godina ICJ-a samo dvije tužbe za genocid, obje protiv Jugoslavije
Međunarodni sud pravde (Foto: EPA)
Pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) samo su u dva navrata u njegovoj gotovo 70-godišnjoj historiji pokrenute tužbe za povredu Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju genocida i to oba puta protiv nekadašnje SR Jugoslavije koju je prvo tužila Bosna i Hercegovina, a potom i Hrvatska.
Pariška konvencija je usvojena 1948. godine, nakon holokausta, a gotovo 60 godina poslije predmet BiH protiv SRJ bio je prvi u kojem je ICJ odlučivao o njenom kršenju i prvi u kojem je utvrdio da se genocid dogodio, javila je Hina.

BiH je u jeku rata 1993. podnijela tužbu za genocid protiv SRJ, kasnije Srbije i Crne Gore (SCG), a ICJ je 14 godina kasnije, u februaru 2007. objavio da odgovornost službenog Beograda nije dokazana, ali je istovremeno utvrdio da je u Srebrenici počinjen genocid.

SCG tada više nije postojala pa je u presudi ostala samo Srbija kao nositelj "zakonskog identiteta" bivše države SRJ koju je sud proglasio odgovornom jer je zločin propustila spriječiti te kazniti počinitelje.

Bosanski Srbi su pokoljem 8.000 Bošnjaka iz Srebrenice počinili genocid, ali nedostaje dokaza da su te snage djelovale po uputama ili pod djelotvornim nadzorom Srbije, odlučile su tada sudije, odbacivši zahtjev BiH za finansijskom odštetom.

BiH je u tužbi optužila Srbiju da je igrala aktivnu ulogu u ratu i prekršila konvenciju iz 1948. naoružavajući, finansirajući i podupirući srpske separatiste u ratu u BiH u kojem je etnički očišćeno 142.000 ljudi, a 745.000 ih je raseljeno.

Sarajevo je tražilo da ICJ utvrdi da je SCG, preko svojih predstavnika i surogata, "ubijala, ranjavala, silovala, pljačkala, mučila, otimala, ilegalno zatvarala i istrebljivala građane BiH" te da odmah mora prestati s tom praksom "etničkog čišćenja" i platiti reparacije. Rat u BiH završen je dvije godine nakon podnošenja tužbe.

SR Jugoslavija je uložila prigovor na tužbu tvrdeći da Beograd nije imao udjela u ratu, da je BiH nelegalno izašla iz Jugoslavije te da njena vlada nije predstavljala sve stanovništvo države.

Iznošenje usmenih argumenata dviju strana održano je 2006. i trajalo je deset sedmica, a glavnoj raspravi prethodio je niz pokušaja Beograda da se osporavanjem nadležnosti suda, protutužbom za genocid te drugim pravnim i političkim potezima izbjegne proces.

SCG je 1997. intervenirala i protutužbom protiv BiH za genocid navodno počinjen nad bosanskim Srbima, ali ju je 2001. povukla.

Beograd je u međuvremenu mnogo puta sugerisao čelnicima u BiH kako bi bržoj normalizaciji odnosa najviše pridonijelo povlačenje tužbe, a predsjednici SCG i Srbije, Svetozar Marović i Boris Tadić ponudili su izvinjenja za zločine protiv nesrba.

Međunarodni pravni stručnjaci koje su zastupali BiH u sporu su koristili i brojne dokaze i presude Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), posebno dokaze tužitelja protiv optuženih iz Srbije i njihovih saučesnika iz Republike Srpske. ICTY je do tada već bio utvrdio da je u BiH počinjen genocid.

Predstavnici BiH na usmenoj raspravi optužili su vlasti u Beogradu da opstruiraju ICJ onemogućujući da pred njega stignu dokumenti iz državnih arhiva SCG, uključujući i one koji su već dostavljeni ICTY-ju.

To je ubrzo nakon presude potvrđeno kada je američki dnevni list New York Times objavio da je presudom amnestirana Srbija zatajila neke od ključnih dokaza svoje uloge u ratu u BiH, učinivši najvišem sudu UN-a nedostupnim dio tajnih transkripata sa sjednica Vrhovnog vijeća odbrane, i to uz odobrenje ICTY-ja, odnosno izričitu pisanu saglasnost tadašnje glavne haške tužiteljice.

Carla del Ponte je u proljeće 2003., tokom suđenja Slobodanu Miloševiću i u želji da se domogne tih dokumenata, potpisala saglasnost da dijelovi toga arhiva ostanu nedostupni javnosti, pa tako i ICJ-u. Glavni tužitelj u predmetu Milošević Geoffrey Nice ocijenio je da je taj dogovor bio bez ikakvog pravnog temelja i poslužio je Beogradu da pred ICJ-em "prikrije dokaze o umiješanosti Jugoslavije u ratove u Hrvatskoj i BiH".

Međunarodni pravnici, koje je intervjuisao NYT, kazali su kako je moglo biti puno drugačije da je ICJ insistirao na punom pristupu arhivima, dok su univerzitetski profesori prava i udruženja za ljudska prava smatrali vrlo zabrinjavajućim što sud 'subpoenom' nije tražio te dokumente od Srbije. Presuda ICJ nije objasnila zašto Sud od Srbije nije tražio cjelovite dokumente.

BiH ima desetogodišnji rok za podnošenje zahtjeva za reviziju presude ICJ-a, koji ističe 26. februara 2017. godine, pod uvjetom da priloži nove važne dokumente.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: