U svom govoru, Obama je najavio i početak američke „nove diplomatije“, pokušavajući izbalansirati dva stajališta: kako nema sumnje da SAD stoji iza demonstranata čiji se broj na Bliskom istoku povećava iz dana u dan i da je američko uplitanje u tamošnju situaciju u interesu američkog naroda.
No možda najupečatljivija stavka Obaminog govora je ona o sukobu Palestinaca i Izraelaca, u kojoj je pozvao vraćanje palestinske države u granice iz 1967. godine, prije šestodnevnog rata u kojem je Izrael osvojio istočni Jerusalem, Zapadnu obalu i pojas Gaze.
Time je Obama naznačio taj radikalni zaokret kao glavnu značajku spomenute "nove diplomatije“. Naravno, gotovo je sigurno da će takva retorika naljutiti Izrael, često nazivan, a ponekad i s punim pravom, američkim satelitom na Bliskom istoku. Izrael tako, prema Obaminim riječima, mora prihvatiti činjenicu da nikad neće imati istinski mirnu naciju dokle god se ona zasniva na trajnoj okupaciji.
Izraelska je strana, očekivano suzdržano, prokomentirala da bi prihvaćanje granica iz 1967. godine prejudiciralo pregovore s Palestincima - pregovore kojima se, s druge strane, ne nazire kraj.
Obama je Palestince "upakirao" u paket s ostalim narodima Bliskog istoka, rekavši kako Sjedinjene Države imaju historijsku priliku i odgovornost podržati prava naroda koji zahtijevaju slobode.
"Znamo da je naša budućnost vezana za tu regiju silama ekonomije i sigurnosti; historije i vjere", rekao je predsjednik Obama, opet pokazujući, kako piše Independent, uviđavnost prema Izraelcima, uoči svog sastanka s premijerom Benjaminom Netanyahuom. Nastavio je govoreći kako je podjela moći između palestinske frakcije Mahmouda Abbasa i radikalnog Hamasa negativna, i potiče temeljna i legitimna sigurnosna pitanja za Izrael.
"Kako možete pregovarati sa strankom koja nije pokazala volju za uvažavanje vašeg postojanja? U sedmicma i mjesecima koji će uslijediti palestinske vođe će morati dati vjerodostojan odgovor na to pitanje“, govorio je Obama. Ipak, njegova je poruka Izraelcima o uspostavljanju palestinske države na temelju granica iz '67. ostala kristalno jasna.
Za to vrijeme, Izraelci ne gube ni časa, naređujući gradnju još 1.520 novih stanova na anektiranoj istočnoj strani Jerusalema, što predstavlja potez provokatora, posebno u vrijeme pregovora.
Informaciju je plasirala izraelska protivkolonizacijska nevladina organizacije Ir Amima, a odluka o gradnji postaje svojevrsni uzorak ponašanja premijera Netanyahua, kako je on više puta donosio odluku o odgodi sjednica na temu planiranog širenja židovskih naselja u istočnome Jerusalemu prije nego bi pošao u posjetu evropskim prijestolnicama.
Inače, u junu 1967. godine Izrael je zauzeo istočni Jerusalem u kojem većinu stanovništva čine Arapi - oko 270.000 ljudi. Odmah je počela gradnja desetak "kolonizacijskih četvrti“, u kojima živi više od 200.000 Izraelaca, a vlasti su čitav grad proglasili "vječnom i nepodijeljenom“ prijestolnicom.
To pripojenje nikada nije priznala međunarodna zajednica koja istočni dio Jerusalema smatra okupiranim teritorijem. S druge strane, Palestinci žele da istočni Jerusalem bude prijestolnica njihove buduće države.
Najplaćeniji youtuber u historiji za 26. rođendan poklanja 26 automobila: Ovo su uslovi
Urnebesne reakcije u Srbiji zbog prekida prenosa Eurosonga: Baby Lasagnu porede s folkerom
