Ipak nije sve tako crno
275

Veliko dostignuće: Ozonski omotač je na putu da se potpuno oporavi

I. M.
Ilustracija: Shutterstock
Ilustracija: Shutterstock
Ove godine nije nedostajalo sumornih klimatskih vijesti. Globalna vrućina bez presedana potaknula je smrtonosne ekstremne vremenske prilike, naučnici su izdali strašna upozorenja da bi sljedeće godine moglo biti još gore, a zagađenje ugljikom u svijetu je stalno raslo.

Ali usred tmine, bilo je i znakova napretka. Rekordi obnovljive energije su postavljeni, svijet je proslavio jednu od svojih najvećih ekoloških pobjeda, a zemlje su napravile oprezan, ali historijski korak ka budućnosti bez fosilnih goriva.

CNN predstavio pet vijesti koje dokazuju da nije sve tako crno te da napredak i nada ipak postoje.

Porast korištenja obnovljive energije

Kako potreba da se brzo odviknemo od fosilnih goriva koja zagrijavaju planetu postaje sve hitnija, širom svijeta postoje neke svijetle tačke čiste energije.

Na Noć vještica, Portugal je započeo niz rekorda. Više od šest dana uzastopno, od 31. oktobra do 6. novembra, nacija od više od 10 miliona ljudi oslanjala se isključivo na obnovljive izvore energije, postavljajući pozitivan primjer ostatku svijeta.

Protekla 2023. godina je na putu do najvećeg povećanja korištenja obnovljive energije do sada, prema Međunarodnoj agenciji za energiju.

Kina, najveći svjetski zagađivač klime, napravila je munjevit napredak u obnovljivim izvorima energije, a zemlja bi trebala postići cilj prelaska na energiju sunca i vjetra pet godina ranije od planiranog roka. U izvještaju objavljenom u junu utvrđeno je da je solarni kapacitet Kine sada veći od ostatka svjetskih nacija zajedno.

Ne može se zanemariti, međutim, da je Kina također povećala proizvodnju uglja ove godine, okrećući se fosilnom gorivu jer su razorni toplotni valovi povećali potražnju za energijom za klimatizaciju i hlađenje, i kako je stalna suša na jugu zemlje utjecala na opskrbu hidroelektranama.

Pojavile su se nade da će proizvodnja uglja u zemlji uskoro dostići vrhunac i pad, kada su Kina i SAD u novembru objavile da će nastaviti saradnju na klimatskim promjenama, obećavajući veliko povećanje obnovljive energije, posebno za zamjenu fosilnih goriva.

Sporazum o klimi koji cilja na fosilna goriva

Nakon više od dvije sedmice napornih pregovora, COP28 samit o klimi u Dubaiju završen je u decembru. Na njemu prisustvovali predstavnici iz skoro 200 zemalja koje su se obavezale bez presedana da se odmaknu od fosilnih goriva.

Iako sporazum nije zahtijevao od svijeta da postupno ukine ugalj, naftu i plin, što je podržalo više od 100 zemalja, on je pozvao zemlje da "doprinesu prelasku sa fosilnih goriva u energetskim sistemima". Ovo je bio prvi put da su sva fosilna goriva, glavni pokretači klimatske krize, bila na meti sporazuma COP.

Predsjednik COP28 Sultan Al Jaber, koji je predsjedavao pregovorima, nazvao je sporazum "historijskim", dodajući da sporazum predstavlja "promjenu paradigme koja ima potencijal da redefinira naše ekonomije".

Koliko će ovaj sporazum na kraju imati utjecaja zavisit će od toga šta će zemlje sljedeće preduzeti da ga sprovedu. Mnogi stručnjaci su upozorili na rupe u zakonu koje bi mogle ostaviti otvorena vrata za nastavak širenja fosilnih goriva.

Ali to što je uopće postignut dogovor o fosilnim gorivima, naširoko je pozdravljeno kao veliki iskorak.

"Natjerali smo ljude da rade stvari koje ranije nisu radili", rekao je američki izaslanik za klimu John Kerry za CNN Christiane Amanpour nakon samita, opisujući to kao "historijski uspjeh".

Naglo smanjenje krčenja šuma u Brazilu

Nakon godina velikog krčenja šuma u brazilskoj Amazoniji, ove godine je postignut dobar napredak u smanjenju uništavanja šuma.

Amazon je najveća prašuma na svijetu i njena zaštita se smatra ključnom za suzbijanje klimatskih promjena. Djeluje kao ponor ugljika koji usisava zagađenje koje zagrijava planetu iz atmosfere. Kada se unište šume ili drveće, oni emituju gasove staklene bašte. Krčenje šuma i degradacija zemljišta uzrokovali su za najmanje jednu desetinu svjetskog zagađenja ugljikom.

Krčenje šuma u Brazilu palo je za 22,3 posto u 12 mjeseci do jula, prema podacima nacionalne vlade, pošto je predsjednik Luiz Ignacio Lula da Silva počeo da napreduje na svom obećanju da će obuzdati ogromno uništavanje šuma koje se dogodilo za vrijeme njegovog prethodnika Jaira Bolsonaro.

Marcio Astrini, voditelj grupe za zagovaranje Climate Observatory, opisao je to kao "impresivan rezultat" koji "zapečati povratak Brazila na klimatski plan".

Ipak, stopa krčenja šuma u Brazilu ostala je skoro dvostruko veća od najnižeg nivoa svih vremena 2012. godine. U tom periodu uništeno je oko 9.000 kvadratnih kilometara prašume. Dug je put do ispunjenja Lulinog obećanja da će doći do nulte deforestacije do 2030. godine.

Ozonski omotač dobro zacjeljuje

Zemljin ozonski omotač je na putu da se potpuno oporavi u roku od nekoliko decenija, objavio je panel stručnjaka koji podržava UN u januaru, dok se hemikalije koje oštećuju ozonski omotač postepeno ukidaju širom svijeta.

Ozonski omotač štiti planetu od štetnih ultraljubičastih zraka, ali od 1980-ih, naučnici upozoravaju na rupu u ovom štitu zbog supstanci koje oštećuju ozon, uključujući hlorofluorougljike (CFC), koji su se široko koristili u frižiderima, aerosolima i rastvaračima.

Međunarodna saradnja pomogla je u zaustavljanju štete. Dogovor poznat kao Montrealski protokol, koji je stupio na snagu 1989. godine, započeo je postepeno ukidanje CFC-a. Naknadni oporavak ozonskog omotača opisan je kao jedno od najvećih svjetskih ekoloških dostignuća.

Ako globalne politike ostanu na snazi, očekuje se da će se ozonski omotač oporaviti na nivoe iz 1980. godine do 2040. godine za većinu svijeta, navodi se u procjeni. Za polarna područja, vremenski okvir za oporavak je duži. Predviđa se da iznad Arktika će se omotač oporaviti do 2045. godine i do 2066. iznad Antarktika.

Studija objavljena u novembru, međutim, bacila je određenu sumnju na ovaj napredak. U radu, koji je objavio Nature Communications, otkriveno je da rupa u ozonskom omotaču iznad Antarktika "ne samo da je ostala velika po površini, već je postala i dublja tokom većeg dijela antarktičkog proljeća". Ali neki naučnici su bili skeptični prema nalazima studije, rekavši da se oslanja na prekratko vremensko razdoblje da bi se izvukli zaključci o dugoročnom stanju sloja.

Rast prodaje električnih vozila

Popularnost električnih vozila je porasla ove godine, a američka prodaja ubjedljivo je na vrhuncu. Ljudi u Kini i Evropi također kupuju električna vozila u sve većem broju.

Električna vozila, koja su bolja za planetu od automobila na plin i dizel, ključna su za dekarbonizaciju cestovnog transporta, koji je odgovoran za otprilike jednu šestinu globalnog zagađenja koje zagrijava planetu, navodi Internacionalna Agencija za energetiku.

Amerikanci su 2023. godine kupili milion potpuno električnih vozila, što je godišnji rekord, prema izvještaju Bloomberg New Energy Finance.

Prema izvještaju, električna vozila su činila oko 8 posto svih novih vozila u SAD-u u prvoj polovini 2023. godine. U Kini su električna vozila činila 19 posto ukupne prodaje vozila, a širom svijeta su činila 15 posto prodaje novih putničkih vozila.

Prema podacima Evropskog udruženja proizvođača automobila (EAMA), prodaja električnih vozila u Evropi porasla je za 47 posto u prvih devet mjeseci 2023. godine. Međutim, prodavci automobila upozoravaju da prodaja opada jer potrošači čekaju na jeftinije modele, koji se očekuju za dvije do tri godine.