{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


U ponedjeljak obilježavanje 25 godina šengenskog prostora

F
13.6.2010. u 10:50
0
0
U ponedjeljak obilježavanje 25 godina šengenskog prostora
0
U ponedjeljak obilježavanje 25 godina šengenskog prostora
Evropska unija obilježava u ponedjeljak 25 godina otkad su Francuska, Njemačka i tri zemlje Beneluxa odlučile ukinuti međusobne granice kako bi stvorile zajednički prostor u kojem je u međuvremenu 25 zemalja.
Šengenski sporazum potpisale su 14. juna 1985. Belgija, Njemačka, Francuska, Luksemburg i Holandija. Sporazum i prateća konvencija usvojena 1990. kako bi se on počeo provoditi, zajamčili su ukidanje graničnih kontrola između zemalja, čime se omogućila sloboda kretanja ljudi.

Stupanjem na snagu Sporazuma iz Amsterdama 1999., šengenska saradnja integrirana je u evropski pravni i institucionalni okvir.

Danas šengenski prostor ima 25 zemalja i omogućava građanima, njih više od 400 miliona, da slobodno putuju od Finske do Grčke, od Portugala do poljske granice, a da ne moraju pokazivati pasoš.

Od 15 starih članica EU-a jedino su Velika Britanija i Irska odlučile ostati izvan šengenskog prostora. Međutim, tri zemlje koje nisu članice EU-a - Švicarska, Norveška i Island, pristupile su mu. Bugarska, Rumunjska i Kipar samo djelomično primjenjuju šengenski "acquis" a u toku su provjere na granicama s te tri zemlje.

Sloboda kretanja zajamčena je na teritoriju koji ima 42.673 kilometra vanjske morske i 7.721 kilometara kopnene granice.

"Sloboda kretanja preko nacionalnih granica i ukidanje kontrola na unutarnjim granicama ključni su za razvoj unutarnjeg tržišta", kaže se u saopćenju Evropske komisije.

Jonathan Fall, dosadašnji glavni direktor u EK-u zadužen za pravosuđe i unutarnje poslove, ipak je umjereno optimističan. Zadužen za provedbu sporazuma tokom osam godina, on ne negira uspjeh Šengena, ali naglašava njegove slabe tačke, posebno na pitanju imigracije i azila, piše agencija France presse.

Popuštanje graničnih kontrola unutar prostora trebalo bi značiti jačanje vanjskih granica i zajedničkih politika, ali istovremeno ne pretvoriti Evropu u tvrđavu, smatra on.

Isto tako, šengenska viza je i dalje samo projekt a modernizacija baze podataka, ključni instrument za koordinaciju dnevnih aktivnosti policija EU-a, i dalje nije operativna. To bi trebala postati 2013., ako sve bude išlo po planu, odnosno sa šest godina zaostatka prema inicijalnom rasporedu.

Baza bi trebala sadržavati informacije o građanima 27 članica EU-a, o automobilima, registracijama brodova, kao i informacije o ukradenim kreditnim karticama.

"Sistem je inicijalno osmišljen kako bi mogao procesuirati 22 miliona upozorenja godišnje. Sada se pokazuje da bi ih trebao procesuirati 100 miliona", rekao je on.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: