Predizborne ankete daju Obradoru (52), bivšem gradonačelniku Mexica iz redova Stranke demokratske revolucije (PRD), između dva i pet posto prednosti pred Calderonom (43), bivšim ministrom energetike iz vladajuće Stranke nacionalne akcije (PAN), dok je na dalekom trećem mjestu Roberto Madrazo iz Institucionalne revolucionarne stranke (PRI), čiju je 71-godišnju dominaciju na položaju predsjednika prekinuo Vicente Fox iz PAN-a na prošlim izborima 2000. godine. Meksički ustav dopušta samo jedan predsjednički mandat, pa se Fox za ove izbore nije mogao kandidirati.
Na izborima će sudjelovati još dvoje kandidata - reformist Roberto Campa i Patricia Mercado iz redova socijaldemokrata - ali njihov je krajnji cilj ulazak u parlament.
Nikad dosad predizborna borba za predsjednika nije bila ovako izjednačena, ali to postaje razumljivije ako se zna da bi na čelo Meksika prvi put u povijesti mogao doći predstavnik lijeve političke opcije i time tu srednjoameričku zemlju staviti uz bok Brazilu, Argentini, Venezueli i Boliviji.
Kao u navedenim zemljama, i Meksikanci će danas birati između ljevičara s nacionalnim predznakom i proameričkog kandidata usmjerenog na slobodu tržišta.
Obrador je kampanju vodio pod sloganom "Siromašni na prvom mjestu", Calderon pod sloganom "Dobro protiv zla", a obojica su povremeno koristila negativnu i uvredljivu retoriku prema suparniku, što je također dosad bilo nepoznato u Meksiku. Calderon je za svojeg protukandidata rekao da je "zlo" za zemlju, da je meksički Hugo Chavez (predsjednik Venezuele), a Obrador je za njega ustvrdio kako brani isključivo interese elite.
"Sljedeći predsjednik Meksika neće biti marioneta ijedne strane vlade", rekao je tokom kampanje Obrador, najavivši kako nema namjeru lutati svijetom na, kako ih naziva, "diplomatskim ljetovanjima".
"Najbolja vanjska politika je unutarnja politika. Mi se nećemo miješati u unutarnje stvari drugih zemalja, jer ni njima nećemo dopustiti miješanje u stvari koje se tiču isključivo Meksika", rekao je Obrador, političar koji ne govori engleski jezik, koji je izvan meksičkih granica bio prije više od deset godina i koji trenutačno uopće nema putovnicu.
No i on, svjestan kako Meksiko ne može pobjeći od činjenice da su mu SAD prvi susjed i trgovinski partner, od Sjeverne Amerike očekuje snažnije sudjelovanje u gospodarskom razvitku Meksika, a osobito pažljivo prati razvoj stanja u američkoj imigracijskoj politici, o čijim odlukama ovisi sudbina velikog dijela od 11 milijuna meksičkih imigranata u SAD-u.
"Uvjerit ćemo američke vlasti da najbolja politika nije izgradnja zidova, već suradnja u razvoju", tvrdi Obrador, koji tvrdi da je najbolji način za obuzdavanje ilegalne imigracije u SAD otvaranje novih radnih mjesta u Meksiku.
Calderon također očekuje promjene američkog useljeničkog zakonodavstva u korist imigranata, a sa SAD i Kanadom želi postići dogovor oko većih ulaganja u infrastrukturu i razvoj onih meksičkih regija iz kojih se iseljava najviše ljudi.
"Važno je spriječiti to da radna snaga ide tamo gdje ima ulaganja. Moramo se pobrinuti da ulaganja idu tamo gdje je radna snaga", pojasnio je.
Osim predsjednika, glasači u toj 50-milijunskoj zemlji u nedjelju će birati i zastupnike u oba doma parlamenta, tri guvernera i gradonačelnika Mexico Cityja, a prvi rezultati izbora, prema najavama meksičkog Saveznog izbornog instituta, bit će poznati oko 23 sata po lokalnom vremenu, osim ako razlika između dva najbolja kandidata bude manja od 1 posto glasova.
