Zemlje u razvoju, uključujući Kinu, odbile su, međutim, podržati apel čelnika Grupe osam (G-8) da se ispuštanje štetnih plinova u atmosferu do 2050. godine smanji za najmanje 50 posto, zamjerajući velikim industrijskim silama da nisu obrazložile na koji način će biti podijeljen teret smanjenja emisije štetnih plinova.
U završnom saopćenju samita se ističe da su klimatske promjene jedan od najvećih globalnih izazova ali se ne navode i konkretni potezi za rješavanje toga problema.
Predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Barroso ranije je ocijenio je da se na sporazumu o klimatskim promjenama "može dalje graditi": "To je napredak, mada ne i stoprocentni uspjeh. Nismo se u potpunosti dogovorili o usaglašavanju ciljeva. Ako SAD ne napravi veliki korak naprijed, nećemo moći postići sporazum, jer je to najveća ekonomija na svijetu", rekao je on.
Philip Clap, iz organizacije PEW, tvrdi kako je ključno da se Sjedinjene Države čvrsto obavežu da će smanjiti svoju emisiju štetnih plinova.
"Nije realno da se ovdje pregovara o tim ozbiljnim brojkama sve dok se SAD jasno ne obaveže da će se angažirati u postizanju obavezujućeg sporazuma o srednjoročnim ciljevima, do 2020. godine. To bi omogućilo i zemljama u razvoju da prihvate dugoročne, globalne ciljeve", rekao je jedan od boraca za zaštitu životne sredine Philip Clap za BBC.
Pet zemalja s najbrže rastućom privredom na svijetu također je ranije saopćilo da vodeće industrijske sile na planeti moraju uraditi više na planu borbe protiv klimatskih promjena.
Meksiko, Brazil, Kina, Indija i Južna Afrika u saopćenju objavljenom neposredno prije nego što se priključili samitu G-8 u Japanu u srijedu pozvali su najrazvijenije zemlje da do 2050. godine emisiju štetnih plinova smanje za više od 80 posto.
Britanski premijer Gordon Brown je ocijenio nakon samita da je usprkos tome postignut značajan napredak.
"Britanija je inicirala formiranje fonda, u okviru Svjetske banke, koji će zemljama u razvoju pomoći da se bore protiv klimatskih promjena. U tom fondu bit će više od 120 milijardi dolara. Velike rastuće ekonomije - Meksiko, Indija, Kina, Južna Afrika, Brazil, Australija, Indonezija i Južna Koreja dogovorile su se da sarađuju kako bismo mogli postići to što nam u prošlosti nije polazilo za rukom - međunarodni sporazum o klimatskim promjenama koji bi mogle prihvatiti sve, uključujući i najveće zemlje", kazao je Brown.
Svjetski čelnici na samitu G-8 pozvali su da se poduzme hitna akcija kao odgovor na globalni rast cijena hrane.
Oni su izrazili zabirnutost da bi visoke cijene hrane mogle milione ljudi širom svijeta gurnuti u siromaštvo i uputili poziv da se odmah osigura pomoć najugroženijima, navodeći da bi zemlje s viškom hrane trebalo pružiti tu pomoć.
Čelnici najvećih zemalja svijeta s većinskim muslimanskim stanovništvom, koji u Maleziji održavaju samit uporedo sa samitom G-8, upozorili su da je neophodna hitna akcija kako bi se odgovorilo na globalni rast cijena hrane i goriva.
Oni su uputili apel da se u svijetu poveća proizvodnja hrane i nafte, kao i da se preispita korištenje obradivog zamljišta za uzgajanje kultura od kojih se pravi biogorivo.
Indonezijski predsjednik Susilo Bambang Yudhoyono izjavio je da su zemlje u razvoju teško pogođene naglim rastom cijene goriva.
Malezijski premijer Abdullah Ahmad Badawi istovremeno je upozorio da bi kriza hrane u mnogim zemljama mogla doveati do nemira i političke nestabilnosti.
