Očekuje se da će Ukrajina od tog trenutka postati važna "tranzitna zemlja" za ljude koji žele napustiti siromaštvo i oružane sukobe na Bliskom istoku i u Aziji.
Proširenje šengenske zone istovremeno će značiti i veći pritisak na nove "prve susjede" koji na istoku graniče s Evropskom unijom, koja je, po svemu sudeći, u osiguravanje svojih novih istočnih granica uložila puno novca i energije.
Krajem 2007. tri ukrajinska susjeda - Poljska, Slovačka i Mađarska – pristupit će šengenskoj zoni slobodnog kretanja bez pasoške kontrole.
Iako EU radi već duže na jačoj kontroli svojih istočnih granica, ilegalni migranti, uhvaćeni u Ukrajini tokom svog opasnog puta, padaju na teret Ukrajine. Kako i zašto, za BBC bjašnjava upravnik prihvatnog centra u Čopu Bogdan Čajka.
"Kad ih uhvatimo, mnogi su iscrpljeni i bolesni. Pružamo im ljekarsku negu i dajemo im odjeću i hranu. Mnogi su umrli od zime pokušavajući da prijeđu pogranične planine noću. To nije samo ukrajinski problem, to je problem cijele evropske zajednice. Sa svoje strane činimo sve što možemo, ali nam je pomoć stvarno potrebna", kazao je Čajka.
I u sabirnom centru Pavsino, u zapadnoj Ukrajini, ilegalni imigranti su smješteni privremeno, dok im se obrađuju useljeničke lične isprave. Pritom niko od njih nije rekao da želi ostati u Ukrajini.
Slovačka vlada ponavlja da procesuira sve koji zatraže azil kada su uhvaćeni bez isprava, ali ukrajinski graničari tvrde da većina takvih azilanata biva vraćena u Ukrajinu. Tamo je pak, do sada, pozitivno riješeno samo četiri posto azilantskih zahtjeva.
Humanitarne organizacije su ozbiljno zabrinute zbog odnosa Ukrajine prema azilantima. Evropska unija stoga finansira izgradnju još dva prihvatna centra uz ukrajinsku granicu usprkos upozorenjima humanitaraca da Ukrajina nema dovoljno kapaciteta za rješavanje pitanja ljudi koje Evropa ne želi na svome tlu.
Slovačke vlasti tim povodom kažu da poslije mnogo ulaganja i tehničke pomoći EU-a danas imaju u prosjeku po jednog graničara na svakih deset metara svoje istočne granice.
Sir Andrew Green, iz britanske nevladine organizacije Migration Watch, tim povodom kaže za BBC kako je neophodo da Britanija, ali i druge zemlje, što prije usvoje novu politiku čak i prema legalnim useljenicima.
On navodi da bi projektovani porast broja stanovnika Britanije za čak deset miliona do 2031. godine, dijelom i zbog većeg broja useljenika, nije moguć bez ozbiljnih posljedica po kvalitet života stanovništva, uvjete na tržištu rada i "socijalnu koheziju" u zemlji.
