"Što vaša kazna bude veća, to će moja ideologija biti snažnija. Ja sam se naživio, ali hoću svoju ideologiju učiniti besmrtnom", rekao je Šešelj na kraju četverosatnog obraćanja sudu poručivši sucima da njegovoj "besmrtnoj duši ne mogu ništa".
"Ako umrem, najvjerojatnije ću umrijeti od smijeha", poručio je na kraju tzv. "izjave optuženog", javila je Hina.
Pravila Haškog suda omogućavaju odbrani da svoje uvodne riječi ne iznese odmah nakon tužiteljstva nego kasnije tokom postupka, obično na početku izvođenja dokaza odbrane. Pravilnik Suda daje optuženom mogućnost da, odmah nakon uvodnih riječi tužiteljstva, da tzv. izjavu optuženog koja nije pod zakletvom i ne može biti predmet protuispitivanja.
Šešelj je, u višesatnoj tiradi na račun "nelegalnog i nelegitimnog" Haškog suda i optužnice koja ga tereti za zločine počinjene u Hrvatskoj, BiH i Vojvodini, koja je, kako je objasnio, podignuta u okviru vatikansko-njemačko-američke zavjere protiv Srba i njega osobno, odbacio krivnju za zločine koji su mu stavljeni na teret.
Šešelj je poručio da mu se pred Haškim sudom sudi "zato što je postao nepodnošljiv Amerikancima i njihovim saveznicima u Srbiji".
Optužnicu koja ga tereti da je govorom mržnje poticao ne samo pripadnike svojih dobrovoljačkih jedinica nego i drugih snaga na ratne zločine u Hrvatskoj, uključivši pokolj na Ovčari, BiH i za progon Hrvata u Vojvodini odbacio je kao "krajnje neozbiljnu".
Poručio je da je svrha Haškog suda falsificiranje srpske povijesti i okrivljavanje srpskog naroda za sve zločine.
On je zanijekao vezu s bilo kojim zločinom koji mu se stavlja na teret, ne osporavajući da su se oni događali. U slučaju Srebrenice ipak je osporio da se radilo o genocidu.
Šešelj je tvrdio da u njegovoj optužnici nema kaznenih djela koja su počinjena govorom mržnje, već se radi o zločinima s kojima on nema nikakvu vezu jer ne postoji nikakva njegova veza s počiniteljima tih kaznenih djela. Otklonio je svoju krivnju za poticanje na zločine tvrdeći da u njegovu slučaju nije bilo umišljaja, koji je potreban za to kazneno djelo. Govor mržnje nazvao je izmišljenim kaznenim djelom, pozivajući se pritom na odluke Vrhovnog suda SAD-a.
Šešelj je minorizirao značenje svojih govora tvrdeći da se nije radilo o prijetnjama i huškanju nego o "upozorenjima" uglavnom ekstremistima.
Također, tvrdio je da početkom 90-ih nije imao nikakvu političku moć.
Tužiteljske svjedoke koji će ga izravno teretiti svjedočenjem o onome što su od njega čuli Šešelj je nazivao "kretenima", "lažljivcima" ili "špijunima".
Napao je i koncept udruženog zločinačkog pothvata poručivši da nema statutarnog uporišta i da služi da se kroz proces pojedincu sudi čitavoj grupi.
Šešelj je tvrdio da nijedan njegov dobrovoljac nije počinio nikakav zločin uključivši Milana Lančužanina Kamenog, osuđenog u Beogradu na 20 godina za pokolj na Ovčari, za kojeg je rekao da je častan čovjek.
Za zločine u Vukovaru optužio je bivšeg načelnika KOS-a Aleksandra Vasiljevića koji je, po Šešelju, osobno došao kako bi organizirao zločin. Vrhu JNA "bili su potrebni zločini i na hrvatskoj i na srpskoj strani" kako bi imali povod za armijsku intervenciju radi obračuna sa srpskim nacionalistima s vlasti odnosno rušenje Miloševića i Tuđmana, objasnio je Šešelj.
Suđenje će se nastaviti 11. decembra kada bi tužiteljstvo trebalo izvesti prvog svjedoka američkog sociologa Anthonija Oberschalla koji će svjedočiti o propagandi koju je Šešelj provodio početkom 90-ih na prostoru bivše Jugoslavije.
Esma Numanović čini ljepšu stranu bh. muzike: Vjerujem da će moje pjesme doći tamo gdje je potrebno
