"Revizija strateškog koncepta važno je sredstvo za NATO-ov napredak, da ponovno odmjeri svoje prioritete, da se nanovo otkrije i pripremi za zaštitu Zapada od novih i starih izazova", rekao je u uvodnoj riječi predsjednik odbora demokratski senator John Kerry.
Istaknuo je da NATO, stvoren prije 60 godina kao odgovor na sovjetsku prijetnju Evropi, danas mora u svoj strateški koncept uključiti nove prijetnje terorizma, širenja nuklearnog oružja, "cyber" napada, gusarstva, kao i izazove energetskoj sigurnosti.
"NATO je dokazao da je pozitivna transformacijska snaga u istočnoj i srednjoj Evropi, gdje su težnje za članstvom pridonijele demokratskim reformama i stabilnosti", kazao je Kerry istaknuvši kako očekuje da će se savez proširiti na "zemlje jugoistočne Evrope, Gruziju i Ukrajinu".
Također je istaknuo važnost uspostave snažnih odnosa NATO-a s Rusijom, uz obostrano jačanje povjerenja.
"Prihvaćenje Lisabonskog ugovora, kojim se konsolidira EU, upućuje na važnost uspostave djelotvorne suradnje NATO-EU, kako bi ojačana Evropa bila spremnija dijeliti teret obrane naših ideala", naglasio je Kerry.
Glavni svjedok na senatskom saslušanju bila je bivša američka državna tajnica Madeleine Albright, koja je 16. oktobra u Luxembourgu predsjedala prvim od četiriju glavnih stručnih seminara na kojima se razmatra novi strateški koncept NATO-a.
"NATO je iznad svega savez demokratija. Javna rasprava je ključna odlika demokracija, a rasprava o sadašnjosti i budućnosti NATO-a ne može biti pravodobnija", rekla je Albright, čiji je lijevi rever krasio golem broš u obliku amblema NATO-saveza. Upotreba broševa za političke poruke zaštitni je znak Madelaine Albright, koja je nedavno o toj temi objavila i knjigu.
Govoreći o prijetnjama i izazovima s kojima se danas suočava NATO, od širenja "oružja masovna uništenja, balističkih projektila, do "cyber" napada i nasilnog ekstremizma", Albright je kao najveću prijetnju izdvojila "Al-Kaidu i njezine saveznike", a kao središte borbe označila Afganistan i zapadno pogranično područje Pakistana.
"Članice NATO-a se slažu u ciljevima u Afganistanu, a sada je važno doći do optimalnih sredstava", rekla je Albright, istaknuvši kako je misija u Afganistanu važan test za NATO.
Naglasila je da će skupina stručnjaka za strateški koncept NATO-a među ostalim razmatrati: "spremnost NATO-a za odgovor na nove prijetnje, ravnotežu kapaciteta i odgovornosti saveza, proces odlučivanja, odnose s EU-om, UN-om i drugim međunarodnim organizacijama, te buduće odnose s Rusijom". Donošenje zaključaka stručne skupine najavila je za proljeće iduće godine.
Pitanje daljnjeg širenja NATO-a u jugoistočnu Evropu, posebno članstva za BiH, postavio je član odbora senator Ben Kardin (D). Istaknuo je kako u BiH postoje zabrinjavajući trendovi te da su izgledi za članstvo u NATO-u jedan od rijetkih čimbenika kohezije i poticaj za ustavne reforme.
"Nada za ulazak u NATO katalizator je kretanja u dobru smjeru u BiH ili drugim mogućim članicama, ali članstvo u NATO-u nije dar, već odgovornost, i zato moraju biti ispunjeni standardi", naglasila je Albright, dodavši kako je jedan od uvjeta članstva da u "zemlji nema unutarnjih sukoba".
Umirovljeni general John Craddock, bivši zapovjednik NATO-ovih snaga u Evropi, u svom se svjedočenju založio za veće uključenje vojne strukture NATO-a u razmatranje strateškog koncepta.
Kurt Valker, bivši veleposlanik SAD-a pri NATO-u, u svom je iskazu istaknuo da se EU treba "punom težinom" pridružiti SAD-u u odgovoru na globalne sigurnosne izazove. Kazao je da kao iduće članice NATO-a vidi Ukrajinu, Gruziju, Moldaviju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Srbiju.
Prof. Charles Kupchan s vašingtonskog Sveučilišta Georgetown ocijenio je da s približavanjem Ukrajine i Gruzije NATO-u treba ići polako, dok se ne riješe pitanja odnosa NATO-Rusija.
