Na hiljade postavljenih senzora pomažu stanovnicima ovog lučkog grada na obali Atlantika da izbjegnu saobraćajne gužve, regulišu navodnjavanje gradskih parkova i gase uličnu rasvjetu. Iako i to zvuči veoma privlačno, gradski planeri imaju i druge ideje o vođenju gradova u digitalnoj budućnosti. Iako postoji više različitih planova, svima je zajedničko to što uključuju rad senzora, kompjutera i pametnih telefona, a podrazumijevaju uvođenje novih vidova gradske vlasti, kao i drugačije administrativne procese, transparentnije nego ikad prije.
Digitalna tehnologija pomoći će da stanovnici grada žive zdravije, ugodnije i prosperitetnije. Uprkos ograničenom budžetu, gradonačelnik Santandera Iñigo de la Serna kaže: "Ovo je budućnost. Ovo je jedini način da promijenimo stvari. To nije opcija, već obaveza".
Luis Muñoz (48), profesor informacionih tehnologija sa Univerziteta Cantabria, dobio je skoro devet miliona eura za istraživanje i razvijanje prototipa pametnog grada. Većina novca stigla je od Evropske unije. Muñoz je širom Santandera postavio 10.000 senzora skrivenih u malim sivim kutijama zakačenim za ulične lampe, na stubove i zidove. Neki su čak i zakopani ispod asfalta na parkinzima.
Danju i noću ovi senzori mjere manje-više sve što se može izmjeriti: svjetlo, pritisak, temperaturu, vlažnost, pa čak i kretanje automobila i ljudi. Svakih nekoliko minuta te podatke šalju u naučnikovu laboratoriju na univerzitetu. Tako je u svakom trenutku poznato gdje se nalaze gradski autobusi, taksiji, policijska vozila, koliko brzo voze i koliko su puta prešli. Poznati su i uslovi okruženja, poput nivoa zagađenosti vazduha. Svaki stanovnik Santandera može se i sam uključiti u ovaj proces. Sve što je potrebno da uradi je da skine specijalnu aplikaciju za mobilne telefone koji imaju GPS.
Centralni kompjuter obrađuje sve ove podatke i stvara opću sliku o gradu. Santander je digitalni grad i ovdje se sve snima. Sistem omogućava stanovnicima da uvijek znaju gdje je gužva u saobraćaju i gdje je vazduh zagađen, a sve te vrijednosti se upoređuju za ograničenjima koja propisuje Evropska unija. Posebno je zanimljivo pratiti kako se blokiranje glavne ulice zbog saobraćajne nesreće odražava na saobraćaj u ostatku grada.
U prošlosti je gradonačelnik morao slati noćne patrole koje će provjeravati da li je pregorjela neka sijalica ulične rasvjete. Sada ih Muñozov kompjuter informiše gdje treba promijeniti sijalicu, a čak je omogućeno i da se automatski priguši svjetlo u ulicama na kojima tada nema prolaznika, kao i da sijalice slabije svijetle kad je pun Mjesec u odnosu na kišnu noć.
U parku Parque de las Llamas senzori pomažu optimizaciji količine vode za navodnjavanje biljaka, tako da ništa nije potrošeno uzalud. Senzori obavještavaju i o tome koje kontejnere treba isprazniti, tako da nema bespotrebne vožnje ulicama.
Iako sve ovo doprinosi štednji novca, gradske vlasti još uvijek nisu zadovoljne. Žele da unaprijede sistem pa da, naprimjer, osoba koja čeka autobus i želi da zna kad će sljedeći stati na tu stanicu klikom na telefonsku aplikaciju dok je on uperen prema određenoj tački na stajalištu dobiju informacije o svim autobuskim linijama koje tuda prolaze, kao i vremenu dolaska pojedinih autobusa. Isti princip bi se upotrebljavao i u blizini koncertnih hala, a turisti bi držeći svoj pametni telefon okrenut prema fontani mogli dobiti informacije kad je ona sagrađena i ko je sagradio. Odgovarajuća aplikacija u blizini supermarketa davala bi informacije o trenutnim sniženjima.
"Želimo stvoriti nove, kooperativne veze među ljudima i gradskom vlašću", poručio je De la Serna, a prenosi Spiegel.
Dosad nije bilo protivljenja ovom projektu i nijedan od senzora postavljenih po gradu dosad nije ukraden. Pionirski duh već je postao isplativ. Španska multinacionalna kompanija Ferrovial, vlasnik, između ostalog, i londonskog aerodroma Heathrow, odlučila je da investira u Santander i tamo izgradi centar za istraživanje funkcionisanja "pametnog grada".
