Učesnici samita su poslije maratonskih razgovora koji su trajali do ponoći po lokalnom vremenu uspjeli samo da usvoje deklaraciju u kojoj se iskazuje podrška principima organizacije, ali pokušaji da se usaglasi ambiciozniji tekst nisu urodili plodom.
"Nažalost, nije bilo moguće postići dogovor o sveobuhvatnom akcionom planu", rekao je jedan diplomata EU na završnom sastanku, koji je bio obilježen izražavanjem razočaranja i međuosbnim optužbama.
Diplomate navode da samit nije bio uspješan zbog iskazanih nesuglasica o odmetnutim gruzijskim regionima, sporom između Jermenije i Azerbejdžana povodom regiona Nagorno-Karabah i zbog napete rasprave o pobunjenom moldavijskom regionu Transdnjestru.
Svjetski lideri koji su došli na sastanak u kazahstanskoj prestonici Astani složili su se da je sposobnost OSCE-a da sprečava sukobe u Evropi i bivšem Sovjetskom Savezu oslabila u posljednjih nekoliko godina.
Ova organizacija sa 56 članica fukcioniše na principu konsenzusa, što znači da svaka država može da uloži veto na bilo koje završno saopštenje.
Neuspjeh u usvajanju "Akcionog okvira iz Astane" predstavlja udarac za kazahstanskog predsjednika Nursultana Nazarbajeva, čija zemlja predsjedava OSCE-om ove godine.
U pokušaju da ublaži neuspjeh samita, Nazarbajev je rekao da je dogovorena deklaracija "istorijska" i da će "građanima dati nadu u bolji svijet".
On je kasnije na konferenciji za novinare priznao da su razgovori bili "burni".
Esma Numanović čini ljepšu stranu bh. muzike: Vjerujem da će moje pjesme doći tamo gdje je potrebno
