Pored Čurova na pitanja poslanika 27. januara odgovaraće i predsjednik Istražnog komiteta Aleksandar Bastrkin, državni tužilac Jurij Čajka, kao i ministar unutarnjih poslova Rašid Nurgalijev.
Inicijativu da se parlament uključi u utvrđivanje istine o navodnim izbornim mahinacijama pokrenule su sve tri opozicione parlamentarne partije, a prijedlog je podržala vladajuća Jedinstvena Rusija (JR) izražavajući spremnost na dijalog.
Na meti opozicionih partija u Dumi našao se Čurov, kojeg je lider Liberalno-demokratske partije Vladimir Žirinovski označio kao glavnog krivca za neregularnost rezultata izbora, a isti stav izrazio je i drugi čovjek Pravedne Rusije Genadij Gudkov koji je izborne nepravilnosti nazvao "čurovštinom".
Oni su zatražili da Čurov podnese ostavku, a taj prijedlog su u suštini podržali i komunisti koji ističu da Čurovu prije nego što bude podnio ostavku treba omogućiti da odgovori u parlamentu na sva pitanja u vezi s izbornim nepravilnostima.
Poslanik JR Olga Batalin navela je da je njena partija najviše zainteresovana za rasvjetljavanje činjenica u vezi s izborima, jer "od takvih sumnji štetu trpe prije svih pobjednici" i založila se za "maksimalno otvoren razgovor" sa Čurovim.
Ona je istakla da JR u potpunosti podržava prijedlog svog predsjedničkog kandidata i premijera Rusije Vladimira Putina da na izborima 4. marta sva biračka mjesta u Rusiji budu pokrivena video kamerama koje će direktno prenositi sva dešavanja u glasačkim jedinicama.
Čurov je prije samo nekoliko dana izjavio, u odgovoru na pitanje novinara da prokomentariše zahtjeve građana i opozicije koji protestuju zbog neregularnosti izbora i traže njegovu ostavku, da će na to pitanje odgovoriti "kroz četiri godine".
Na izborima za Dumu koji su održani 4. decembra JR je osvojila 49,4 posto glasova, a odmah nakon saopćavanja rezultata opozicija i građani započeli su masovne proteste širom Rusije zbog sumnji u vjerodostojnost izbornih rezultata koje je saopćio Čurov.
Veliki opozicioni protest u Moskvi zakazan je za 4. februar.