Uvjerljivi su pobjednici ovih izbora stranke desnog centra okupljene u Evropskoj pučkoj stranci (EPP). Prema posljednjim privremenim rezultatima EPP će imati 263 zastupnika ili 35,7 posto. U prethodnom sazivu, EPP je imao 288 od 785 zastupnika ili 36,7 posto.
Druga po snazi politička skupina ostaju evropski socijalisti (PES), koji su u odnosu na prethodni saziv veliki gubitnici ovih izbora. PES će imati 163 zastupnika ili 22,1 posto. Na izborima 2004. osvojili su 217 zastupničkih mjesta, 27,6 posto, a na ovima su računali na oko 200 mjesta.
Treći su liberali koji su osvojili 80 mjesta ili 10,9 posto. U prethodnom sazivu imali su 100 zastupnika, što je 12,7 posto.
Najveći porast u odnosu na prethodne izbore ostvarili su Zeleni, koji i dalje ostaju četvrta snaga u Evropskom parlamentu. Oni su osvojili 52 zastupnička mjesta (7,1 posto), a prije pet godina imali su 43 zastupnika (5,5 posto). Iza Zelenih su euroskeptici iz Evrope nacija s 35 mjesta (4,8 posto), a nakon njih su komunisti iz Ujedinjene evropske ljevice s 33 zastupnika (4,5 posto).
Ekstremna desnica je u nekoliko zemalja članica ostvarila umjereni do znatni napredak u odnosu na prethodne izbore, ali su u Belgiji, Poljskoj i Francuskoj veliki gubitnici.
Protumuslimanska Stranka slobode u Nizozemskoj Geerta Wildersa osvojila je četiri zastupnička mjesta, a istoimena austrijska stranka dva mjesta.
S druge strane, francuska Nacionalna fronta Jean-Marie Le Pena izgubila je četiri od sedam zastupničkih mjesta.
Belgijska separatistička stranka Vlaams Belang (Flamanski interes) izgubila je jedno od tri mjesta u EP-u.
U Poljskoj nijedna od dvije stranke krajnje desnice - Savez poljskih obitelji i Stranka samoobrane - nije uspjela ući u parlament.
Parlament će na svojoj prvoj sjednici 14. jula izabrati predsjednika. Uobičajeno je da dvije najveće političke frakcije, EPP i PES, daju predsjednika, tako da na polovici petogodišnjeg mandata dolazi do njihove smjene.
EPP ima dva kandidata - Poljak Jerzy Busek i Talijan Mario Mauro, a socijalisti predlažu Nijemca Martina Schulza, dosadašnjeg šefa socijalističkog zastupničkog kluba. Dvije se frakcije moraju dogovoriti ko će predsjedavati u prve dvije i po godine, a ko u drugoj polovici ovoga saziva.
Evropski parlament bi na svojoj prvoj sjednici mogao potvrditi Josea Manuela Barrosa za novog predsjednika Evropske komisije. Prije toga, iduće sedmice bi na samitu EU-a trebali predložiti da se sadašnjem predsjedniku Komisije povjeri još jedan petogodišnji mandat.
Ovaj saziv Evropskog parlamenta biran je prema pravilima Ugovora iz Nice. Kada i ako Lisabonski ugovor stupi na snagu, što se očekuje krajem ove ili početkom sljedeće godine, odlučeno je da se on odmah počne primjenjivati, ne čekajući nove izbore 2014. godine.
To znači da se broj zastupnika povećava na 754. Broj zastupnika trebao bi se, privremeno do 2014. godine, povećati i preko toga broja kada, prema očekivanjima, EU-u pristupe Hrvatska i Island, ako se odluči kandidirati za članstvo.
Na izborima 2014. godine, prenosi Hina, birao bi se 751 zastupnik i zato će se morati učiniti nova preraspodjela između zemalja članica.
