{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Profašisti uvjerljivi u Francuskoj, neonacisti u Grčkoj i Njemačkoj ulaze u europarlament

F
26.5.2014. u 09:01
120
184
Profašisti uvjerljivi u Francuskoj, neonacisti u Grčkoj i Njemačkoj ulaze u europarlament
120
Građani 21 zemlje Evropske unije jučer su izašli na izbore i glasali za novi saziv Evropskog parlamenta.
Marine le Pen, Francuska (Foto: AFP)
Marine le Pen, Francuska (Foto: AFP)


Građani 21 članice Evropske unije, Austrijanci, Belgijanci, Bugari, Kiprani, Danci, Estonci, Finci, Francuzi, Grci, Hrvati, Mađari, Italijani, Latvijci, Litvanci, Luksemburžani, Poljaci, Portugalci, Rumuni, Šveđani, Slovenci i Španci jučer su izabrali novi saziv Evropskog parlamenta.

Objavljeni podaci pokazuju da je izlaznosti na izbore u Evropskoj uniji bila 43,1 posto, a po državama to izgleda ovako: Austria 45 posto, Belgija 90, Bugarska 40,2, Hrvatska 24,3, Češka 19,5, Kipar 42,4, Danska 55,0, Estonia 36,4, Finska 40,9, Francuska 43,5, Njemačka 47,9, Grčka 57,4, Mađarska 29,2, Irska 51,2, Italija 60, Latvia 30, Letonija 37,3, Luksemburg 90, Malta 74,8, Holandija 37,0, Poljska 22,7, Portugal 34,5, Rumunija 34,7, Slovačka 13, Slovenija 21, Španija 44,7, Švedska 51 i Ujedinjeno Kraljevstvo 36 posto.

Zemlje srednje i istočne Evrope, koje su se svojevremeno srčano zalagale za ulazak u EU, u nedjelju su masovno apstinirale od izlaska na evropske izbore koje smatraju izborima drugog reda, bez velike važnosti za njihov svakodnevni život, piše agencija France Presse.

Godine 2009. na izbore nije izašlo više od sedamdeset posto građana u više zemalja istočne Evrope, prije svega u Slovačkoj, Litvaniji, Poljskoj, Rumuniji, Češkoj i Sloveniji.

Češka i Slovačka i ove su godine zabilježile izlaznost manju od dvadeset posto. Po neslužbenim podacima u Slovačkoj je u subotu glasalo između 13 i 15 posto građana, a u Češkoj koja je glasala u petak i subotu izlaznost, po procjenama agencije CTK, nije prešla dvadeset posto.

Izlaznost je u Poljskoj u nedjelju u podne bila je 7,31 posto, u Mađarskoj je, po agenciji MTI, u 18:30 sati izlaznost iznosila 27,64 posto. U Rumuniji je u nedjelju polovinom dana glasalo 12,54 posto građana, a prognoze kažu da bi maksimalni postotak mogao biti 30 posto.

U Latviji na izbore u subotu nije izašlo gotovo sedamdeset posto ljudi, kazala je izborna komisija.

Ipak, u više zemalja EU-a izlaznost je veća nego prije pet godina, uglavnom u starim zapadnim demokracijama.

U Francuskoj je jučer izlaznost u 17 sati iznosila 35,07 posto, što je oko dva postotna boda više u odnosu na one 2009. u isto vrijeme, pokazuju službeni podaci iz te zemlje. U Njemačkoj, skok je još veći s izlaznošću od 25,6 posto u 14 sati, što je rast od više od pet postotnih bodova u odnosu na prije pet godina (20,2 posto). Izlaznost je nešto veća i u Portugalu.

Alexis Tsipras, Grčka (Foto: EPA)
Alexis Tsipras, Grčka (Foto: EPA)


Ultradesna stranka Nacionalna fronta osvojit će evropske izbore u Francuskoj s 25 posto glasova, a socijalisti predsjednika Francoisa Hollandea na trećem su mjestu iza stranke desnog centra UMP, pokazuju rezultati triju izlaznih anketa.

Ultradesna Nacionalna fronta čelnice Marine Le Pen zatražila je u nedjelju raspuštanje francuskog parlamenta, nakon što su izlazne ankete pokazale da je njena protuimigrantska i evroskeptična stranka pobijedila na izborima za Evropski parlament u Francuskoj.

Opozicione stranke desnog centra u Sloveniji osvojile su, po neslužbenim informacijama, više glasova i zastupničkih mjesta od stranaka slovenske ljevice i liberalnih stranaka na evropskim izborima održanim u nedjelju, koje je obilježila i vrlo mala izlaznost.

Službeni rezultati bit će objavljeni danas, a prema izlaznoj anketi agencije Mediana, najviše glasova birači su dali opozicionoj Slovenskoj demokratskoj stranci (SDS) koja je dobila 24,6 posto glasova i koja će imati tri od slovenskih osam zastupnika u Evropskom parlamentu, čime je ponovila rezultat postignut na zadnjim izborima za Evropski parlament 2009.

Na drugom je mjestu zajednička lista demokršćanske stranke Nova Slovenija (NSI) i Slovenske pučke stranke (SLS) sa osvojenih 15,2 posto glasova i dva osvojena zastupnička mjesta.

U Evropski parlament, prema istoj projekciji, uvrstio se i nekadašnji direktor državne revizije Igor Šoltes čija je lista "Vjerujem" dobila 10,6 posto glasova. U europarlament se uvrstio i Ivo Vajgl, koji je bio evropski parlamentarac i u dosadašnjem sazivu, a sada se kandidovao na listi Demokratske stranke umirovljenika (DESUS), a lista DESUS-a dobila je 7,9 posto glasova.

Konzervativci njemačke kancelarke Angele Merkel (CDU/CSU) vodili su u nedjelju na evropskim izborima u Njemačkoj, pokazuju izlazne ankete.

Oni su dobili 35 posto glasova, za razliku od 37,9 prije pet godina, a nalaze se ispred SPD-a, koji u Njemačkoj dijeli vlast s Merkel u "velikoj koaliciji", koji bi mogao dobiti 27 posto čime bi zabilježio rast s 20,8 posto iz 2009.

Nova euroskeptična stranka AfD, Alternativa za Njemačku, mogla bi dobiti 7 posto što će joj omogućiti ulazak u Evropski parlament.

Krajnje desna Nacionaldemokratska stranka Njemačke (NPD) nalazi se između 0,8 i 1 posto te bi prvi put, s jednim zastupnikom, mogla ući u Evropski parlament.

Njemačka ima 96 zastupnika u Evropskom parlamentu, najviše od svih država članica.

Prema prvim djelimičnim rezultatima parlamentarnih izbora u sjevernoj belgijskoj regiji Flandriji u uvjerljivom vodstvu je Novi flamanski savez (NVA), stranka koja se zauzima za samostalnost Flandrije, dok su u Valoniji, na jugu zemlje, socijalisti (PS) i dalje najjača stranka.

Birališta u Belgiji zatvorena su jučer u 16 sati, a prvi djelimični rezultati za donji dom belgijskog saveznog parlamenta pokazali su da NVA prelazi 30 posto u više pokrajina u Flandriji.

Martin Schulz (Foto: EPA)
Martin Schulz (Foto: EPA)


NVA je i do sada bila najjača stranka u Flandriji, ali nije sudjelovala u vlasti na saveznom i regionalnom nivou. Ako se potvrdi da je NVA prešla 30 posto glasova u Flandriji, smatra se da će ta stranka postati nezaobilazan faktor u formiranju savezne vlade. U tom slučaju mogu se očekivati teški pregovori o sastavljanju nove vlade jer se frankofone stranke protive rastakanju Belgije.

U programu najjače flamanske stranke - nacionalističkog NVA stoji da se zauzima za Belgiju kao konfederaciju dviju najvećih regija koje bi imale sve ovlasti, a saveznoj državi ostavili bi se samo obrana i vanjski poslovi.

Zasad je nejasno mogu li flamanski demokršćani prijeći 20 posto. O njima će također puno toga ovisiti - ako se odluče za koaliciju s NVA, onda bi najvjerovatniji kandidat za premijera bio Bart De De Wever, vođa NVA i sadašnji gradonačelnik Antwerpena. Međutim, sve frakofone stranke su u predizbornoj kampanji isticale da isključuju mogućnost saradnje s NVA.

S druge strane, nije nemoguće da flamanski demokršćani, socijalisti i liberali zajedno dobiju 50 posto mjesta u parlamentu Flandrije, što bi im omogućilo da sastave vladu bez NVA i što bi znatno olakšalo sastavljanje savezne vlade.

U Valoniji, Socijalistička stranka (PS), premijera Elia Di Rupoa i dalje ostaje najjačom strankom, ispred liberala (MR). Prema izlaznim anketama PS na izborima za donji dom saveznog parlamenta dobiva između 32 i 33 posto, slijedi MR, koji bi trebao imati između 22 i 23 posto. Na trećem mjestu ostaju demokršćani cdH s oko 14 posto, a četvrta je stranka zelenih Ecolo s oko 10 posto.

Slična su predviđenja i za regionalni parlament u Valoniji. PS je tradicionalno najjača stranka u Valoniji, a u nekim općinama u toj frankofonoj belgijskoj regiji socijalisti su neprekidno na vlasti skoro sto godina.

U Bruxelleskoj regiji, jedinoj dvojezičnoj u zemlji, iako s većinom frankofonog stanovništva od preko 80 posto, prema izlaznim anketama u vodstvu su liberali MR s 23,4 posto glasova, ispred PS-a koji dobiva 22,8 posto. Na trećem je mjestu cdH s 11,5 posto, zatim Ecolo 10,4 posto.

U belgijskoj vladi moraju biti zastupljeni i Flamanci i frankofoni Valonci. Tradicionalno se kod stvaranja koalicija poštuje jezična simetrija - ako su u vladajućoj koaliciji naprimjer flamanski socijalisti, onda su s njima i valonski socijalisti, a isto vrijedi i za ostale stranke.

U sadašnjoj vladi premijera Elia di Rupoa zastupljeno je šest stranaka: frankofoni socijalisti (PS) i njihovi socijalistički pandani u Flandriji (SPA), zatim dvije liberalne stranke, flamanska VLD i frankofona MR te flamanski demokršćani CDV i frankofoni demokršćani CdH. Ta vlada je osnovana 2011. godine nakon dosad najveće političke krize u Belgiji s 541 danom bez vlade. Elio di Rupo postao je tada prvi frankofoni premijer nakon više od 30 godina.

Austrijska narodna stranka (OeVP) prema izlaznim je anketama dobila najviše glasova na evropskim izborima koje je obilježio i veći broj glasova za krajnje desnu Slobodarsku stranku (FPOe), prenose agencije.

OeVP, koji je 2009. na izborima na izborima za Evropski parlament osvojio 30 posto glasova, ove je godine pao na 27,1 posto, socijaldemokrati (SPOe) imaju gotovo 24 posto koliko su osvojili i prije pet godina, a FPOe je dobio čak 20,1 posto u odnosu na 13 posto prije pet godina.

OeVP bi mogao osvojiti pet ili šest od 18 mandata evropskih zastupnika koliko ih pripada Austriji, SPOe također pet, a FPOe četiri.

Zeleni su u odnosu na izbore iz 2009. dobili četiri postotka više, osvojivši 14,2 posto glasova, što im donosi dva do tri mjesta. Jedno će mjesto dobiti liberalni NEOS, nova stranka, sa 8,5 osvojenih glasova.

S političke je scene gotovo u potpunosti nestala stranka BZOe, ekstremnog desničara Joerga Haidera s osvojenih 0, 5 glasova. Biračka mjesta u Austriji zatvorena su u 17 sati.

U Grčkoj bi mogla pobijediti radikalna ljevica, pokazuju rezultati izlaznih anketa objavljeni nakon zatvaranja birališta.

Grčka stranka radikalne ljevice Siriza neznatno vodi pred desnom Novom demokracijom premijera Antonisa Samarasa, pokazuju izlazne ankete. Očekuje se da će Siriza na čelu s Aleksisom Tsiprasom, koji je kampanju gradio na kritici mjera štednje, dobiti između 26 posto i 30 posto glasova, a vladajuća Nova demokracija od 23 posto do 27 posto glasova Grka. S druge stranke političkog spektra neonacistička stranka Zlatna zora mogla bi osvojiti između osam i deset posto glasova.

U Evropski parlament bira se 751 zastupnik. Ovo su prvi izbori u historiji na kojima bi gotovo 400 miliona birača neizravno moglo utjecati na izbor novog predsjednika Evropske komisije.

Evropsko vijeće, dakle predsjednici država ili vlada, kao i dosad imenuje kandidata za predsjednika Evropske komisije, no ovaj put, na temelju Lisabonskog ugovora, odluku mora donijeti kvalificiranom većinom vodeći računa o rezultatima izbora za Evropski parlament, prenosi Hina.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: