Druga najveća kiparska banka Laiki bit će zatvorena, a gubitke, koji će se mjeriti milijardama eura, morat će da preuzmu njeni akcionari i oni sa depozitima većim od 100.000 eura.
Na taj način će jednim udarcem biti ukinut značajan izvor kredita za kiparsku ekonomiju, navodi se u uredničkom komentaru BBC-a.
Postoji određeno olakšanje za građane sa depozitima manjim od 100.000 eura, jer će njihova gotovina biti prebačena u Banku Kipra, najveću banku u zemlji, gdje će ostati netaknuta.
Ali i sama Banka Kipra bit će restrukturisana, a troškovi tog procesa i sakupljanja dovoljno kapitala za njen bezbjedan rad ponovo će pasti na depozite veće od 100.000 eura, dodaje se u komentaru.
Za rehabilitaciju Banke Kipra bit će potrebni mjeseci, a šanse da će ona moći da daje adekvatne kredite domaćinstvima i preduzećima su male.
U međuvremenu, strane banke koje posluju na Kipru vjerovatno će "spakovati kofere", znajući da će ekonomija koja je već u recesiji vjerovatno da doživi dodatan pad.
Sve u svemu, dobijanje bilo kakvog klasičnog kredita na Kipru u narednih godinu dana bt iće skoro nemoguće, navodi BBC.
Gledano dugoročno, kiparska ekonomija bit će u veoma teškoj situaciji, a njena offshore bankarska industrija i mogućnost sklanjanja novca ruskih preduzeća i pojedinaca u ovu zemlju praktično se zauvijek ukida.
Gubici koje će pretrpjeti veliki depozitori dovoljan su razlog da se svako ko može da bira gdje će držati svoj novac drži što dalje od Kipra. Iako se manje ušteđevine više ne suočavaju sa porezom od 6,75 posto, kiparski građani s vremenom će osiromašti više od 6,75 posto zbog ovog takozvanog spašavanja.
Lideri eurozone trebalo bi da razmisle o tome da će u nekom trenutku građani zemalja koje su u finansijskim problemima početi da se pitaju da li treba da plaćaju toliku cijenu za spašavanje eura, zaključuje se u komentaru.
Esma Numanović čini ljepšu stranu bh. muzike: Vjerujem da će moje pjesme doći tamo gdje je potrebno
