{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


"Prijedlog je da se Belgija uredi kao unija četiri entiteta"

F
18.2.2011. u 20:59
0
25
"Prijedlog je da se Belgija uredi kao unija četiri entiteta"
0
"Prijedlog je da se Belgija uredi kao unija četiri entiteta"
Johan Vande Lanotte
Flamanski političar Johan Vande Lanotte predlaže da se Belgija, koja je u dubokoj političkoj krizi, organizira kao unija četiri entiteta s jasno podijeljenim ovlastima između entiteta i unije.
"Ostavimo postrani koncepte federacije i konfederacije. Mi moramo ići prema belgijskoj uniji koju će tvoriti četiri entiteta: Flandrija, Bruxelles, Valonija i njemački kantoni", rekao je Lanotte u predavanju na sveučilištu u Gentu.

Johan Vande Lanotte, profesor ustavnog prava, bivši ministar i potpredsjednik u belgijskoj vladi, pokušavao je kao posrednik kralja Alberta II. od oktobra prošle godine do potkraj januara ove godine postići kompromis između stranaka o sastavljanju nove vlade u Belgiji.

Belgija još nema vladu, 250 dana nakon izbora 13. juna 2010., a u četvrtak je oborila svjetski rekord najduže političke krize koji je do sada držao Irak.

Sasvim suprotna stajališta o budućem uređenju Belgije glavni je uzrok što ta zemlja još nema vladu, a zemljom gotovo osam mjeseci upravlja tehnička vlada premijera Yvesa Leterma. Najjača flamanska stranka, Novi flamanski savez (NVA), zauzima se za postupno razdruživanje Belgije, a frankofone stranke žele status quo.

Belgija je sada ustrojena kao federacija pokrajina i zajednica i teritorijalno je podijeljena na tri pokrajine: flandrijsku, valonsku i briselsku. Osim te teritorijalne, postoji i podjela na tri jezične zajednice: flamansku, francusku i njemačku. Svaka od tih zajednica ima svoju vladu i parlament, a u njihovoj nadležnosti su obrazovanje i kultura. Francuska zajednica upravlja primjerice obrazovanjem u dvjema federalnim jedinicama - u valonskoj i briselskoj.

Flandrija je privredno bogatija pokrajina s oko šest miliona stanovnika. Oko četiri miliona stanovnika, koji žive u južnoj pokrajini Valoniji i u briselskoj pokrajini govori francuski.

Šezdesetak tisuća Nijemaca živi na istoku Valonije na granici s Njemačkom i njihov je jezik jedan od triju službenih jezika u Belgiji.

Lanotte predlaže da u nadležnosti unije budu vanjskih poslovi, odbrana, pitanja azila i imigracije i financiranje socijalne sigurnosti, a entiteti bi preuzeli sadašnje ovlasti pokrajina i zajednica te bi bili odgovorni za gospodarsku politiku i zapošljavanje, pravosuđe, provedbu fiskalne politike.

Lanotte kaže da Belgija ne može više biti federalna država, a ni konfederalna, jer "to ne postoji". Stoga predlaže, po uzoru na Evropsku uniju, da se Belgija uredi kao unija četiriju entiteta, "s vrlo jasnom podjelom ovlasti zadaća između dviju razina vlasti".

Po sadašnjem ustroju nema uvijek jasne podjele ovlasti između pokrajina i zajednica, primjerice, njemačka zajednica već ima dio ovlasti koje inače pripadaju pokrajinama, poput pitanja zapošljavanja.

Tim bi prijedlogom briselska pokrajina, jedina dvojezična, postala ravnopravna s ostalim pokrajinama. Primjerice, kad je u pitanju prijenos ovlasti u zdravstvenoj skrbi ili obiteljskoj politici, Flamanci u Bruxellesu žele da to bude u ovlasti flamanske zajednice, a ne briselske pokrajine, što je, drži Lanotte, protivno i načelima EU-a.

"Uspostaviti razlike među građanima Bruxellesa u pitanjima obrazovanja i kulture u redu je, ali kad se među građanima nekog teritorija uspostavlja razlika u socijalnim ili individualnim pravima, velika je opasnost da to odbaci Evropa", kaže Lanotte.

Uz briselsku pokrajinu povezan je još jedan problem, inače glavni kamen spoticanja između flamanske i francuske zajednice. Izborni okrug Bruxelles-Hal-Vilvorde, tzv. BHV, obuhvaća briselsku pokrajinu, koju tvori 19 općina, službeno dvojezičnih, ali s golemom većinom, više od 80 posto, frankofonog stanovništva, te 35 općina u Flandriji na samoj granici s briselskom pokrajinom, u kojima je također stanovništvo čiji je francuski materinski jezik ili većinsko ili predstavlja znatan dio.

Oko 100 do 150 tisuća frankofonih stanovnika živi u 35 općina u Flandriji koje se naslanjaju na Bruxelles i u kojima je službeni jezik nizozemski. Te općine imaju poseban status koji omogućuje ljudima da s lokalnom upravom i sudovima mogu komunicirati i na francuskom jeziku, a na izborima mogu glasovati za frankofone stranke.

Većina flamanskih stranaka i javnost u Flandriji traže da se izborni okrug BHV podijeli, to jest da se tih 35 općina razdvoji od Bruxellesa, čime bi frankofono stanovništvo izgubilo prava koje sada ima.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: