Klimatske promjene, ali i rast populacije i urbani razvoj doprinijet će tome da se broj ljudi kojima prijeti rizik od poplava poveća u odnosu na sadašnjih 40 miliona, dok bi istovremeno ukupna vrijednost imovine i infrastrukture izložene tom riziku mogla porasti na 35 biliona dolara, što je devet posto projektiranog globalnog bruto domaćeg proizvoda.
Ovaj izvještaj OECD-a predstavlja prvi dio najveće do sada studije o izloženosti priobalnih gradova riziku od poplava, prenijela je agencija Reuters.
U izvještaju je analizirana sadašnja i buduća podložnost 130 lučkih gradova velikim poplavama kakve se dešavaju jednom u 100 godina.
Miami na Floridi će i dalje ostati grad s najvećom vrijednošću imovine i infrastrukture izloženih poplavama, čiji su uzročnik olujni talasi i jaki vjetrovi, navedeno je u izvještaju.
Sadašnja vrijednost imovine toga grada, izložene poplavama, dostiže 400 milijardi dolara, a očekuje se da ona do 2070. bude povećana na više od 3,5 biliona.
Ubrzani privredni razvoj Azije doprinijet će da kineski grad Guangzhou bude drugi najugroženiji grad po vrijednosti imovine u 2070., a za njim će slediti New York, Calcutta, Shangai, Mumbai (Bombaj), Tianjin, Tokyo, Hong Kong i Bangkok, ukazano je u izvještaju.
Naučnici smatraju da će globalno otopljavanje dovesti do porasta nivoa mora i učestalijih i jačih nepogoda i drugih prirodnih katastrofa.
"Ovaj izvještaj pokreće pitanje usvajanja ključnih mjera za otklanjanje rizika od poplava i podvlači neodgodivost ublažavanja klimatskih promjena", ukazao je stručnjak OECD-a za klimatske promjene Jan Corfee-Morlot.
Mjere za ublažavanje klimatskih promjena donijet će izloženim gradovima "dragocjeno vrijeme" za primjenu strategije za prilagođavanje i zaštitu od povećanog rizika od poplava, rakao je Corfee-Morlot.
Za realizaciju projekta za zaštitu gradova od poplava, kao što je brana na Temzi koja je izgrađena radi zaštite centralnog Londona od velikih poplava, obično je potrebno oko 30 godina, navedeno je u izvještaju OECD-a.
Ove sedmice je na Baliju, u Indoneziji, otpočeo sastanak članica Ujedinjenih nacija koje će pokušati da dogovore novi sporazum o smanjenju emisija ugljendioksida, glavnog uzročnika globalnog zagrijavanja, koji bi zamijenio važeći Protokol iz Kyota, čija važnost ističe 2012. godine.
