Posljednja faza ovog projekta pretrpjela je niz odgađanja, a obaviješteni su samo talijanski i francuski zvaničnici te mediji, kako bi se izbjegle potencijalne nasilne demonstracije.
"Ušli smo u fazu bušenja i sada nam nema povratka", rekao je Piero Fassino, gradonačelnik Torina.
Lokalno stanovništvo i aktivisti za zaštitu okoliša protive se ovom tunelu, nazivajući ga preskupim i bespotrebnim.
Evropa će pokriti 40 posto od 8,5 milijardi eura potrebnih za izgradnju 57 kilometara dugog tunela, Italija će platiti 2,9 milijardi, a Francuska 2,2 milijarde eura.
Prvih 200 metara pomoćnog tunela iskopano je pomoću mašina, a radnici očekuju da će napredovati između sedam i 10 metara dnevno.
Pomoćni tunel bit će iskorišten za bolje proučavanje geološkog sastava stijena, ali i kao pristupni put glavnom tunelu. Dugoročno bi trebao poslužiti kao izlazni i ventilacijski tunel.
"Brza željeznica između Lyona i Torina ima trostruku vrijednost: evropsku, ekonomsku i ekološku", rekao je Louis Besson, čelnik francuske delegacije.
Željeznica bi trebala početi raditi 2025. godine, a očekuje se da će godišnje smanjiti broj kamiona na cestama za milion te skratiti vrijeme putovanja od Pariza do Milana sa sedam sati na samo četiri.
