Dok je svemirska stijena izgarala iznad grada Čeliabinsk, njen udarni val porazbijao je prozore i zasuo zgrade stijenama. Brojni videozapisi plamene lopte snimljeni su pomoću mobitela, nadzornih kamera i kamera u automobilima te odmah uploadovani na internet. Kasnije su nadzorne kamere za saobraćaj dale i tačno vrijeme eksplozije.
Rani proračuni govore da je masa meteora iznosila oko 10 tona. Američka svemirska agencija NASA kasnije je izračunala da se radilo o masi između sedam i 10 hiljada tona te da je prečnik meteora bio oko 17 metara.
Koristeći zapise i lokaciju udara u jezeru Čebarkul, Jorge Zuluaga i Ignacio Ferrin sa Univerziteta Antioquia u Medellinu uspjeli su pomoću jednostavne trigonometrije izračunati visinu, brzinu i poziciju meteora dok je padao na Zemlju.
Za rekonstrukciju izvorne orbite koristili su šest različitih parametara putanje meteora kroz Zemljinu atmosferu. Većina njih odnosi se na tačku kada je meteor postao dovoljno svijetao da prikaže primijetnu sjenu na snimcima. Istraživači su, zatim, unijeli njihove zapise u astronomski software koji je razvio Mornarički opservatorij SAD-a.
Rezultati ukazuju na to da je meteor pripadao dobro poznatoj porodici svemirskog kamenja – poznatoj kao Apollo asteroidi, koji prolaze Zemljinom orbitom.
Od gotovo 9.700 asteroida otkrivenih u blizini Zemlje, za oko 5.200 se smatra da pripadaju porodici Apollo. Podijeljeni su u grupe poput Apolla, Atene i Amora, ovisno o orbiti kojom se kreću.
"Tim je uradio dobar posao i objavio ga zaista brzo. Izgleda da se zaista radi o jednom od Apollo asteroida. Njegova eliptična i niska orbita ukazuje na porijeklo iz Sunčevog sistema, najvjerovatnije iz asteroidnog pojasa između Marsa i Jupitera. Sa više podataka mogli bismo i ugrubo odrediti iz kojeg pojasa je meteor došao", rekao je za BBC News dr. Stephen Lowry, sa Univerziteta u Kentu.
