To je prva konferencija država članica Konvencije nakon međunarodnog stupanja na snagu, 1. augusta 2010. godine.
Na konferenciji je registrirano više od 110 delegacija država, među kojima je Bosna i Hercegovina.
Na otvaranju ovog skupa predstavnicima zemalja iz cijelog svijeta, predstavnicima UN-ovih agencija i civilnom sektoru uime vlade i građana Laosa obratio se predsjednik Narodne Demokratske Republike Laos Choumally Sayasone.
"Danas smo se okupili ovdje snažnom političkom voljom da svijet oslobodimo kasetne municije, da okončamo ljudske patnje i nesreće prouzrokovane kasetnim bombama, da poboljšamo život onih koji su stradali, ali i da zaštitimo sve ljude u svijetu od zloglasnog utjecaja kasetne municije. Ovo oružje ubija i ranjava civile tokom rata, ali i mnogo godina poslije rata", kazao je Sayasone.
Predsjednik Laosa je upozorio na to da kasetna municija ograničava socijalni i ekonomski razvoj i utječe na svakodnevni život mnogih ljudi.
Od 1964. do 2008. godine stradalo je više od 50.000 civila u Laosu.
S učesnicima konferencije svoju priču je podijelio 22-godišnji Thoummy Silamphan, žrtva kasetne municije.
"Išao sam sakupljati izdanke bambusa za svoju porodicu, kako bismo što manje novca trošili na hranu. Tada sam imao samo osam godina. Lopatom sam udario u bombicu, koja je eksplodirala i odsjekla mi lijevu ruku te mi nanijela najveću bol ikad. Cijelo vrijeme sam bio svjestan, ležao sam u lokvi krvi dok me nisu našli seljaci i odveli me kući. U bolnici sam se probudio bez lijeve ruke", ispričao je Thoummy.
On je poručio državama da zbog njegove priče treba da ubrzaju proces zabrane kasetne municije i time osiguraju da se ovakvi slučajevi nikad ne ponove.
Prema Izvještaju o kasetnoj municiji iz 2010. godine, između 58.000 i 85.000 civila širom svijeta su žrtve kasetne municije. Najčešće žrtve su djeca, saopćeno je iz Handicap Intenationala.
Ova organizacija će na konferenciji u Laosu podsjetiti sve države na njihovu moralnu obavezu da potpišu Konvenciju te da prihvate obaveze prema žrtvama kasetne municije, čišćenju i uništavanju postojećih skladišta kasetne municije.
Bosna i Hercegovina je ratificirala Konvenciju o zabrani kasetne municije u septembru 2010. godine i time postala 40. država koja je zabranila upotrebu, proizvodnju, skladištenje i transfer kasetne municije.
Anesa Kundurović (MVPBiH), voditeljica delegacije Bosne i Hercegovine, kazala je da je ovo historijski događaj u kome se Bosna i Hercegovina pridružila ekskluzivnom krugu država koje su ratificirale Konvenciju.
"BiH je od početka pridavala veliki značaj i davala podršku ovom procesu, koji nas je doveo do stupanja na snagu jedine konvencije iz oblasti razoružanja koja uzima u obzir i humanitarna pitanja te predstavlja značajno poboljšanje normi međunarodnog humanitarnog prava u tom kontekstu", kazala je Kundurović.
Ona je istaknula da je učešće Bosne i Hercegovine na ovoj konferenciji veoma značajno "jer je na dnevnom redu usvajanje dvaju bitnih dokumenata, Vientian plana akcije i Vientian deklaracije, koje Bosna i Hercegovina u potpunosti podržava.
Ova konferencija je i prilika za države članice da razmotre implementaciju Konvencije o kasetnoj municiji, kao i različite aspekte pružanja pomoći ugroženim državama i onima kojima je pomoć najviše potrebna - ljudima koji žive u ugroženim područjima.
Bosna i Hercegovina će u narednim danima konferencije dati izjave o različitim segmentima Konvencije - pomoći žrtvama, uništavanju postojećih zaliha kasetne municije te čišćenju zagađenih površina.
Sve susjedne zemlje Bosne i Hercegovine su potpisale i ratificirale Konvenciju za zabranu kasetne municije, osim Srbije, koja ne učestvuje na ovoj konferenciji.
