ICTY je u saopćenju objavljenom u utorak podsjetio da je Karadžić krajem augusta od francuske vlade zatražio određenu dokumentaciju i da je Pretresno vijeće već dva puta pozivalo Pariz da odgovori na taj zahtjev, ali da francuske vlasti još nisu proslijedile tražene dokumente niti su podnijele izvještaj o napretku u potrazi za materijalom.
Haški sud je također zatražio od Pakistana da omogući bivšem predsjedniku Republike srpske da razgovara s bivšim šefom obavještajaca, generalom Javedom Nasirom ili da u suprotnome objasni zbog čega to nije moguće.
Karadžić je zatražio razgovor s Nasirom uz obrazloženje da bi pakistanski general mogao identificirati određene dokumente koji su, prema mišljenju optuženoga, nužni za suđenje.
Bivši vođa bosanskih Srba optužen je pred ICTY-em za genocid nad nesrpskim stanovništvom u Srebrenici i još sedam općina u BiH, kao i za progon, istrebljenje, ubojstva, deportacije, nehumano ponašanje, teroriziranje, nezakonite napade na civile i uzimanje međunarodnih talaca za vrijeme rata u BiH između 1992. i 1995. godine.
Karadžić je uhapšen u Beogradu 21. jula 2008. a 30. jula izručen je Haagu, nakon 12 godina bijega.
Suđenje Karadžiću počelo je 27. oktobra izlaganjem uvodne riječi tužilaštva, ali je prekinuto 5. novembra jer je optuženik odbio sudjelovati u suđenju dok ne bude spreman iznijeti odbranu.
Sudsko vijeće ICTY-a je zbog toga imenovalo britanskog odvjetnika Richarda Harveya za Karadžićevog branitelja po službenoj dužnosti, a kao datum nastavka suđenja odredilo je 1. mart 2010. godine.
Karadžić, prema odluci suda, može nastaviti da sam sebe zastupa, ali će morati da sarađuje s postavljenim braniteljem. Ako nastavi bojkotirati suđenje, Kararadžić će izgubiti to pravo i odbranu će u potpunosti preuzeti imenovani branitelj.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Desert s jabukama koji će mnoge vratiti u djetinjstvo: Napravite jugoslovenski kolač
Esma Numanović predstavila album prvijenac: "Blista" je prava muzička poslastica
