U tu evidenciju još nisu uključeni suvlasnik Nacionala Ivo Pukanić i direktor marketinga Niko Franjić, ubijeni u četvrtak u Zagrebu.
Prema statistici CPJ-a u 88,5 posto slučajeva nikad nije pronađen počinitelj ili nikad nije odgovarao pred sudom, dok su tek u pet posto slučajeva počinitelji utvrđeni i privedeni pravdi te osuđeni.
Prema podacima ove novinarske međunarodne organizacije gotovo trećina novinara (28,8 posto) primila je prijetnje prije nego su ubijeni, dok ih je 18,7 posto zatočeno prije nego su ubijeni.
U 31,2 posto slučajeva počinitelji ubojstava bili su iz redova političkih skupina, vlasti su bile odgovorne za 18,5 posto ubojstava, a organizirani kriminal stoji iza 11,1 posto ubojstava novinara u svijetu. Paravojne skupine i vojne snage odgovorne su za 7,2, odnosno 5,8 posto ubojstava novinara. Lokalno stanovništvo sudjelovalo je u ubojstvu 2,1 posto novinara, a rulja u slučaju 1,2 posto novinara.
U svakom petom ubojstvu novinara, odnosno u 22 posto slučajeva nikad nije utvrđeno tko bi mogao stajati iza toga.
Među novinarima najviše je ubijeno izvjestitelja koji su radili u tiskanim medijima (31,6 posto) i elektronskim medijima (20,9 posto), a nakon toga sljedeći na listi stradavanja bili su urednici (16 posto). U toj strukturi najmanje čine izdavači odnosno vlasnici medija (3,9 posto) te tehničko osoblje (2,2 posto).
Za novinare je, prema statistici, najopasnije raditi u vlastitoj zemlji. Naime, od ukupno 713 novinara u vlastitoj je zemlji ubijeno njih 86 posto dok je na zadacima u inozemstvu ubijeno njih 14 posto.
Ubojstva su najčešće počinjena ručnim vatrenim oružjem, poput pištolja ili puške (53 posto), dok su eksplozivi korišteni u 10,5 posto ubojstava. Premlaćivanjem ili davljenjem usmrćeno je pet posto novinara.
Od početka vođenja detaljne statistike za novinare je najsmrtonosnija zemlja bio Irak u kojem je život izgubilo 135 novinara, zatim Alžir (60 novinara) i Rusija (49 novinara). Među 20 najopasnijih zemalja u posljednjih 16 godina ušlo je i područje bivše Jugoslavije, no s obzirom na to da se statistika vodi tek od 1992. godine u taj broj nisu uključeni novinari, snimatelji i fotografi poginuli na području Hrvatske tijekom 1991.
Prema statistici CPJ od 1992. u Bosni i Hercegovini poginulo je ili je ubijeno 19 novinara, a na području tadašnje Jugoslavije njih osam.
Posljednjih nekoliko godina bilježi se kontinuirani porast broja ubijenih novinara. Tako je 2005. ubijeno njih 48, 2006. njih 56, 2007. njih 65, a ove godine 38, bez dvojice hrvatskih novinara ubijenih u četvrtak u Zagrebu.
Statistički najopasnije novinarske teme bile su rat, politika, korupcija i kriminal. Ubijeni novinari izvještavali su o ratu u 33,7 posto slučajeva, o politici u 26,1 posto, korupciji 20,1 posto i kriminalu 12,8 posto slučajeva.
Borac cijeli meč igrao s igračem više i pobijedio GOŠK, spasila ga velika greška sudije
