Vođa pokreta za građanska prava crnaca upamćen je po strategiji nenasilnog otpora i protivljenju rasizmu. No prije njegovog ubistva u atentatu 1968. Martin Luther King dovodio je u pitanje ne samo rasnu već i ekonomsku i vanjsku politiku Sjedinjenih Država.
Trebalo je 15 godina za usvajanje prijedloga da se uspostavi savezni praznik u čast Martina Luthera Kinga. Svega četiri dana nakon Kingovog ubistva u atentu kongresmen John Conyers iz Michigana stavio je u proceduru takav zakonski prijedlog. Predsjednik Ronald Reagan potpisao ga je 1983., a zakon o uspostavljanju novog praznika stupio je na snagu tri godine kasnije.
Obitelj Martina Luthera Kinga i njegovi sljedbenici snažno su se borili za taj praznik. Međutim 19 godina nakon njegovog prvog obilježavanja neki se povjesničari boje da taj praznik potkopava naslijeđe vođe za građanska prava američkih crnaca.
"Daleko najveća opasnost u obilježavanju Dana Martina Luthera Kinga jest neprestano ponavljanje njegovog glasovitog govora 'I have a dream'", kaže David Garrow, dobitnik Pulitzerove nagrade za knjigu o Martinu Lutheru Kingu. On smatra da taj govor, koji je King održao 1963. godine na stepenicama spomenika Abrahamu Lincolnu u Washingtonu, zapravo ne odražava istinske stavove Martina Luthera Kinga.
Profesor Garrow vjeruje da se na temelju tog govora može povjerovati da je King bio optimist, a to nije tačno: "Bojim se da mlade generacije dobijaju pogrešnu impresiju o Kingu koja se temelji na tom vrlo optimističnom govoru, a često se uopće ne spominju njegove kritike ekonomske nejednakosti i američke vanjske politike."
Na dan ubistva Martin Luther King je bio u Memphisu, u Tennesseeju, gdje je došao kako bi podržao štrajk sanitarnih djelatnika. Svega nekoliko trenutaka prije atentata napisao je propovijed naslovljenu “Zašto Amerika može otići u pakao”. Dvije godine ranije preselio se u sirotinjsku četvrt Chicaga skrećući pozornost na probleme urbanog siromaštva te je na taj način doveo u pitanje uvriježeno mišljenje da rasni problemi postoje samo na američkom Jugu, podsjeća Glas Amerike.
Martin Luther King je, također, bio snažni kritičar rata u Vijetnamu, a u jednoj propovjedi u New Yorku 1967. godine nazvao je Sjedinjene Države “najvećim opskrbnikom nasilja u današnjem svijetu”. Clayborn Carson sa Sveučilišta Stanford vodi poseban projekt koji se bavi Kingovim dokumentima. "Kad se King počeo suočavati s pitanjima koja su bila istovjetna i na Sjeveru i na Jugu tada je nailazio na puno veće izazove. Vjerujem da su to izazovi s kojima se suočavamo i danas" - kaže Clayborn Carson.
Postavlja se pitanje zašto se prisjećanja na Kingovo djelo danas fokusiraju na pitanja rase i nenasilja, a ne na njegove kritike ekonomske politike i Vijetnamskog rata. Povjesničar David Garrow kaže da je to zato što se danas veoma malo ljudi protivi Kingovim pozivima na okončanje rasne segregacije.
'Omekšavanje' njegove povijesne reputacije, nastavlja Garrow, bilo je neizbježno jednom kad je njegov rođendan proglašen saveznim praznikom i zbog toga je, smatra Garrow, Dan Martina Lutera Kinga 'i dobar i loš'.
S jedne strane, nacionalni blagdan posvećen Kingu skreće pozornost na problematičnu povijest Sjedinjenih Država po pitanju rase. S druge, uvođenje ovog praznika na izvjestan način otežava mladim Amerikancima afričkog porijekla, koji se bore s ekonomskom nejednakošću, da se identificiraju s vođom pokreta za građanska prava koji je ubijen davno prije njihovog rođenja.
U New Yorku je u nedjelju obilježena 77. godišnjica rođenja najpoznatijeg borca za ljudska prava crnaca u Americi.
U crkvi Riverside na Manhatnu gdje je 4. aprila 1967. godine Martin Luther King održao govor protiv rata u Vijetnamu, okupilo se nekoliko hiljada njegovih poštovalaca.
Među prisutnima bio je i njegov sin Martin Luther King Treći kao i mnoge poznate ličnosti.
"Nadam se da se ova proslava neće svesti samo na sjećanje, već da ćemo prionuti poslu koji je on započeo", izjavio je Martin Luther King III, prenijela je agencija AP.
Godine 1964. King je dobio Nobelovu nagradu za mir, dok se njegov angažman proširio i na protivljenje ekonomskoj diskriminaciji.
Za vrijeme planiranja kampanje za siromašne u Washingtonu, King je ubijen hicem u Memfisu u državi Tenesi.
