{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Obilježavanje pola stoljeća revolucije

F
1.1.2009. u 13:40
0
0
Obilježavanje pola stoljeća revolucije
0
Obilježavanje pola stoljeća revolucije
Foto: Reuters
Kuba u četvrtak obilježava 50. godišnjicu revolucije, jedne od posljednjih marksističkih u svijetu, slaveći što se uspjela održati uprkos stalnom embargu Sjedinjenih Država, ali danas pod prijetnjom ekonomskog kraha.
Središnje svečanosti održavaju se u drugome najvećem gradu, Santiagu de Cuba, odakle je Fidel Castro 1. januara 1959., s balkona vijećnice proglasio pobjedu nad vojskom diktatora Fulgencia Batiste.

Danas 82-godišnjak, koji je zbog bolesti odsutan iz javnosti od 2006., kada je sve ovlasti predao svome 77-godišnjem bratu Raulu, Fidel Castro ne prisustvuje proslavama.

"Svečanosti nisu veličanstvene kako bismo željeli zbog ekonomske situacije", povjerio je novinaru AFP-a kubanski dužnosnik pod uvjetom da mu se ne navodi ime.

Revolucija, koju je vodio legendarni argentinski gerilac Ernesto 'Che' Guevara (1928.-1967.), danas revolucionarna ikona i turistički amblem Kube, postala je marksistička u maju 1961., kada je Havana spriječila kontraudar 1.400 kubanskih kontrarevolucionara koji su se iskrcali u Zaljevu svinja, a uvježbala ih je američka CIA.

Međutim, kubansko-američki odnosi isprva su bili dobri. Washington je brzo priznao vladu koju je Castro uspostavio nakon svrgavanja proameričkog diktatora Batiste, a iste se godine i susreo s tadašnjim potpredsjednikom Richardom Nixonom.

Do razlaza je došlo kada se SAD-u nije svidjela nacionalizacija stranih tvrtki koju je počeo provoditi režim u Havani.

Nakon neuspjeha kontrarevolucije, SAD je Kubi nametnuo embargo 1962., iste godine kada je svijet bio na rubu nuklearnog rata, što je izbjegnuto zahvaljujući ustupcima američkog predsjednika Johna F. Kennedyja koji je obećao da neće napasti Kubu, kao i ustupcima sovjetskog lidera Nikite Hruščova koji je odlučio povući sovjetske nuklearne rakete s Kube.

Kubanski komunistički režim održao se unatoč krahu komunizma u Evropi i raspada bivšeg SSSR-a početkom 90-ih što je Kubi donijelo teške nestašice i gubitak partnera. Otočna država s 11,2 miljuna stanovnika uspjela je pronaći nove partnere, posebno venezuelanskog predsjednika Huga Chaveza, zagovornika nove revolucije, čija zemlja isporučuje Kubi 100.000 barela nafte dnevno.

Drugi važan partner je Kina, čiji model komunističkog kapitalizma Kuba nije prihvatala u doba tvrdokornog Fidela Castra, a tek zadnjih godina pragmatičniji Raul počinje blage reforme, u čemu ga podržava dio Komunističke partije sklon reformama.

Kubu su 2008. pogodila tri uragana te izazvala štete od 10 milijardi dolara, što se procjenjuje na 20 posto kubanskog BDP-a i zemlja ne uspijeva podmiriti dio dospjelih dugovanja.

Život običnih ljudi težak je s prosječnom plaćom od 20 dolara mjesečno u zemlji u kojoj je 90 posto vlasništva u rukama države, u kojoj cvjeta korupcija, kako tvrde diplomati i stanovnici, da bi preživjeli, prisiljeni su pribjegavati sivoj ekonomiji.

Stanje ljudskih prava i ličnih sloboda osjetljivo je pitanje u jednopartijskom sistemu. Kubanski disidenti tvrde da je u zatvorima 219 "političkih zatvorenika".

I disidenti su međusobno podijeljeni, piše agencija AFP koja je objavila intervju s Eloyom Gutierrezom Menoyom, zapovjednikom koji je 1. januara 1959. prvi, s hiljadu boraca, umarširao u Havanu.

Španjolac, koji je emigrirao na Kubu zajedno sa svojom porodicom republikancima nakon Građanskog rata 1936-39., Gutierrez Menoyo razišao se s braćom Castro 1961. na pitanju demokracije.

"Raul mi je tada rekao: ako ti i ja uvedemo na Kubu demokraciju kakvu mi želimo, Amerikanci će nas pojesti", povjerio je 74-godišnji Gutierrez Menoyo, gotovo slijep nakon 20 godina provedenih po zatvorima.

Pobunio se protiv Castra i postao vojni vođa radikalnog pokreta Alpha-66, te se 1964. iskrcao na otoku s grupom kako bi organizirao pobunu, ali bio je uhapšen i osuđen na 30 godina zatvora.

Oslobođen je 1986., zahvaljujući intervenciji tadašnje španjolske vlade socijalista. Danas na Kubi vodi umjerenu organizaciju "Cambio Cuba" (Promjena Kube), koja zagovara "mirnu demokratsku revoluciju", no pokret je gotovo nepoznat na Kubi gdje vlada stroga kontrola interneta.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: