Prema najavama Njemačke, koja će uskoro preuzeti funkciju predsjedavajućeg, pitanje ustava neće biti riješeno ni u prvoj polovini 2007. godine.
Njemački kancelar Angela Merkel najavila je da će Njemačka uložiti napore kako bi se proces usvajanja ustava pokrenuo sa mrtve tačke, ali da Unija ne treba da očekuje "nemoguće", kada Berlin bude preuzeo predsjedavanje 1. januara 2007. godine.
"Moramo da uzmemo u obzir odbacivanje ustava na referendumima koji su održani u Francuskoj i Holandiji", upozorila je Merkelova na konferenciji za novinare u Haagu, piše Reuters.
Ona je navela da postoji velika rezerviranost koja se, kako je objasnila, tiče birokratije, pitanja granica EU i mogućnosti Bruxellesa da shvati lokalne probleme.
Birači u Francuskoj i Holandiji su prošle godine na referendumu rekli "ne" Evropskom ustavu, od kada je proces ratifikacije u zastoju.
Njemačka je upozorila da te dvije zemlje neće moći da blokiraju proces koji treba da otvori put za usvajanje ustava, kao i da neće moći da upotrijebe veto.
Holandski premijer Jan Peter Balkenende je ocjenio da postojeći dokument nije dovoljan i da EU treba svoju pažnju da usmjeri na pitanja sigurnosti, energije, imigracije i zaštite životne sredine, kao i da smanji birokratiju, a poveća transparentnost u radu.
Referendumi u Francuskoj i Holandiji izazvali su "zamor od proširenja" zbog čega će, poslije ulaska Bugarske i Rumunije u EU, 1. januara 2007, uslijediti pauza u procesu proširenja. Ostaje nejasno koliko će ta pauza trajati i da li će se u istoj mjeri odnositi na sve potencijalne kandidate za članstvo.
Prva žrtva bi mogla biti Hrvatska, zemlja koja je već bila viđena za članstvo u EU tokom 2009. godine, kao i Makedonija dok bi ostale države Balkana mogle biti posredno pogođene.
Predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Barroso ponovio je više puta da smatra da bi nastavak proširenja bez rješenja "ustavne krize" bila loša ideja
Barroso, kao i ostali visoki evropski zvaničnici, upozoravaju na činjenicu da EU ima ograničen "kapacitet za prijem", odnosno da bez unutrašnje, institucionalne reforme, EU ne može da bezbolno prima nove članice. To se, kako se ocjenjuje, prije svega, odnosi na Tursku.
Prema najnovijim istraživanjima javnog mnijenja, većina građana EU očekuje da će do 2020. godine Unija imati ustav i više od 27 članica, ali da Ukrajina i Turska neće biti među njima.
Među članicama koje su prihvatile ustav su Španija, Luksemburg, Italija, Grčka, Slovačka, Belgija, Austrija, Litvanija, Mađarska, Slovenija, Njemačka, Letonija, Kipar, Malta.
Referendumi o Evropskom ustavu su odloženi u Češkoj, Irskoj, Portugaliji i Velikoj Britaniji.
Ustav predviđa izbor predsjednika EU čiji bi mandat bio između 2,5 i pet godina i koji bi zamjenio dosadašnji sistem šestomjesečnog rotiranja predsjedavajućeg Unije, a EU bi, također, dobila ministra inostranih poslova.
Evropski ustav predviđa i klauzulu o dobrovoljnom izlasku iz EU.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Esma Numanović predstavila album prvijenac: "Blista" je prava muzička poslastica
