Historičari i novinari najviše su vremena proveli u raspravi o sporazumu o nenapadanju koji su neposredno pred napad na Poljsku sklopili Hitler i Staljin. Izvjestiteljica Glasa Amerike razgovarala je o suvremenim odjecima ovih historijskih događaja s novinarima i povjesničarima iz Poljske, Rusije i Njemačke.
Američki historičar poljskog porijekla Piotr Wandycz sa sveučilištu Yale kaže da stavovi o tome ko je kriv za izbijanje Drugog svjetskog rata najčešće ovise o nacionalnosti sudionika u raspravi. To pogotovo važi kada je u pitanju ocjena prirode sovjetsko-nacističkom sporazuma o nenapadanju koji je podijelio Poljsku, kaže Piotr Wandycz.
"Nema sumnje da je rat počeo ničim provociranom njemačkom agresijom, 1. septembra 1939. Nedavni pokušaji nekih ruskih pseudohistoričara da optuže Poljsku što nije prihvatila Hitlerova traženja - koje je jedan od njih nazvao 'razumnima' - posve su promašeni. Možda su tom ruskom historičaru njemačka traženja zvučala 'razumno', no za Poljake ona nisu bila razumna. Po mom mišljenju, sovjetsko-nacistički sporazum o nenapadanju bio je svojevrsno zeleno svjetlo za agresiju, za početak rata", smatra Wandycz.
Ruska novinarka Maša Lipman kaže da se u Moskvi događaji iz septembra 1939. promatraju posve drugačije: "To je vrlo osjetljiva tema. Na početak rata i ulogu Staljina u tome danas se u Evropi znatno drugačije gleda nego što je to slučaj u Rusiji. U Rusiji se koncentriraju jedino na konačnu pobjedu u ratu, a o svemu ostalom nerado govore. U Središnjoj i Istočnoj Evropi naglasak se stavlja na činjenicu da su te zemlje bile žrtve i nakon što je rat završen, jer su postale dio sovjetskog bloka. A preteča toga je i sporazum Molotov-Ribbentrop, šefova sovjetske i njemačke diplomatije, kojim su već 1939. bile uspostavljene sfere utjecaja. Ta dva načina gledanja na prošlost - srednjoevropski i ruski - teško je pomiriti."
S druge strane, u suvremenoj Njemačkoj nema problema sa suočavanjem s prošlošću. Matthias Ruebb, dopisnik dnevnika Frankfurter Allgemeine Zeitung iz Washingtona, o tome kaže: "Nema sumnje da ogromna većina Nijemaca 1. septembar smatra danom kada je njihova zemlja počela Drugi svjetski rat. Tu nema nikakvog relativiziranja prošlosti. Međutim, Poljaci, čija je zemlja bila napadnuta, za početak rata ne optužuju jedino Njemačku, već i Sovjetski savez, koji je izvršio invaziju istočnog dijela Poljske, samo dvije sedmice nakon njemačkog napada sa zapada".
Piotr Wandycz smatra da je prirodno što su istinu o Drugom svjetskom ratu prvo prihvatili Nijemci, a da Rusima za to treba više vremena: "Nakon što su ponovno dobili državu - na teritoriju američke, britanske i francuske okupacione zone - Nijemci su morali prihvatiti odgovornost za rat. S druge strane, Putinova Rusija uspostavljena je na ruševinama Sovjetskog saveza, nakon podužeg razdoblja haosa i izraženog osjećaja nacionalnog poniženja. Rusi su Sovjetski savez smatrali jednom od dviju svjetskih supersila, međutim on se u roku od godinu-dvije jednostavno raspao. To je dovelo do pada morala cijele jedne nacije…"
Premijer Rusije je prije nekoliko godina kolaps Sovjetskog saveza nazvao "najvećom katastrofom 20. stoljeća". S ruske tačke gledišta to je shvatljiva izjava - kaže Piotr Wandycz.
Zbog toga se, dodaje on, ruski historičari možda i toliko trude da opravdaju sovjetsko-nacistički sporazum o nenapadanju iz 1939. "Ti napori u smjeru revidiranja sovjetske prošlosti politički su motivirani. Njihov cilj nije ustanovljavanje povijesne istine", kaže ovaj američki historičar poljskog porijekla.
Svim je narodima važno da o sebi imaju dobro mišljenje, dodaje Piotr Wandycz. Maša Lipman se slaže. Upravo zbog toga vrlo je važna činjenica što je Vladimir Putin uopće prihvatio poljski poziv da dođe u Gdanjsk na obilježavanje početka Drugog svjetskog rata, kaže ova ruska novinarka.
"Komemoracije u Poljskoj koincidirale su s objavljivanjem Putinova članka u varšavskom dnevniku Gazeta Wyborcza, u kojem Putin zvuči vrlo pomirljivo. Čak kaže da je sporazum Molotov-Ribbentrop bio 'nemoralan'. Doduše, mislim da većini Poljaka to neće biti dovoljno. Po mom mišljenju, pozitivno je to što Putin u svojoj poruci Poljacima nije bio oštar, nije mu bio cilj da se sukobljava - za razliku od mnogih drugih u Rusiji ovih dana", kaže Lipman.
Njemački novinar Matthias Ruebb skeptičan je kada je u pitanju iskrenost ruskog premijera: "Putinu je trebalo nekoliko sedmica da prihvati poziv u Gdanjsk. Kancelarka Merkel ga je odmah prihvatila. Nisam siguran da je Putin u svom članku za poljski list izražavao stajalište ruske javnosti ili ruskih medija. Rusima će trebati još dugo vremena da prihvate činjenicu da su upravo oni - zajedno s Njemačkom - raskomadali ne samo Poljsku već i cijelu Središnju Evropu."
Iako historičari u Moskvi i Varšavi vrlo teško sagledavaju događaje iz prošlosti očima suparničke strane, trojici sugovornika VoA-e iz Poljske, Rusije i Njemačke - okupljenim u Međunarodnom novinarskom klubu u Washingtonu - to nije bio veliki problem.
Džejla Makaš donijela BiH srebro, a Nedžad Husić bronzu s Evropskog taekwondo prvenstva
Astronomske cijene parkinga u Dubrovniku: Sat vremena košta 10 eura, dnevna karta 200 eura
