Svijet
0

Megaproces za Srebrenicu Del Ponte otvorila optužujući srbijanske vlasti

FENA
Uvodnu riječ na suđenju sedmorici generala i oficira vojske Republike Srpske optuženih za pokolj 8.000 Bošnjaka u Srebrenici 1995., glavna haška tužiteljica Carla del Ponte počela je u ponedjeljak u Den Haagu optužbom Srbije zbog nehapšenja vojnog zapovjednika bosanskih Srba generala Ratka Mladića.

Na tom najvećem suđenju pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) Del Ponte je u uvodnoj riječi pred početak izvođenja dokaza tužiteljstva kazala da je propustom hapšenja glavnoga zapovjednika VRS-a Srbija propustila pred sud izvesti osobu najodgovorniju za pokolj.

"Mladić bi trebao biti na ovome suđenju", i "neoprostivo" je što ga Srbija nije uhapsila, kazala je Del Ponte, javile su agencije.

Jedanaest godina nakon srebreničkog zločina ICTY je osudio šest od 19 optuženih, a dvojica najodgovornijih, zapovjednik bosanskih Srba Ratko Mladić i njihov tadašnji politički vođa Radovan Karadžić, glavni idejni začetnici pokolja, još su uvijek u bijegu.

"Teško je, ako ne i nemoguće razumjeti užas nanesen stanovnicima srebreničke enklave", rekla je glavna haška tužiteljica, javlja France Presse, a prenosi Hina.

Sedmorica optuženih su generali vojske Republike Srpske Ljubiša Beara (67), Vinko Pandurević (47), Radivoje Miletić (58) i Milan Gvero (68), te obavještajni časnici Vujadin Popović (49), Drago Nikolić (48) i zapovjednik specijalaca MUP-a Ljubomir Borovčanin (46).

Petorica u skupini optuženi su za genocid, ratni zločin i zločin protiv čovječnosti, a Miletić i Gvero za ratni zločin i zločin protiv čovječnosti jer su blokirali dolazak pomoći.

"Streljački vodovi smaknuli su bespomoćne muškarce i dječake, zakopali ih u masovne gronice a zatim otkapali i ponovo zakapali u pokušaju da skriju istinu od svijeta", nastavila je Del Ponte i dodala da su "mnoge žrtve bile vezane i s povezom preko očiju kako bi se olakšao posao njihovim egzekutorima".

U bijegu je i Zdravko Tolimir, bivši visoki oficir VRS, optužen za genocid, ratni zločin i zločin protiv čovječnosti jer je nadzirao nekoliko masovnih strijeljanja oko Srebrenice.

Tijela su ponajprije bila zakopana u desetak masovnih grobnica a zatim ponovo premještana u druge grobnice u pokušaju da se prikrije pokolj.

Svi su se optuženi izjasnili da nisu krivi.

Masovna likvidacija više od 8.000 dječaka i muškaraca od 12. do 17. jula 1995., iz enklave Srebrenica gdje su se u vrijeme rata u Bosni i Hercegovini sklonile brojne izbjeglice, najteži je ratni zločin počinjen u Evopi nakon Drugog svjetskog rata.

Do danas je otkriveno oko 60 grobnica i ekshumirani su ostaci 6.000 žrtava.