Owen je od augusta 1992. do maja 1995. godine bio pregovarač na mirovnim pregovorima ispred međunarodne zajednice. Tužilaštvo smatra da se on tokom pregovora “upoznao s događajima na terenu i liderima koji su ih oblikovali”.
“On je proveo mnoge sate sa ovim liderima diskutujući o mirovnim planovima i primirjima kako bi se olakšale patnje civilnog stanovništva. Godine 1995. on je objavio knjigu Balkanska odiseja o svom iskustvu u bivšoj Jugoslaviji”, navodi se u dopisu Tužilaštva.
Obrazlažući zahtjev o pozivanju lorda Owena kao svjedoka Suda, Haško tužilaštvo navodi da se on tokom rata često sastajao sa optuženim.
“Prema navodima u njegovoj knjizi, on je sa optuženim imao više od 25 puta sastanke licem u lice, uz kontakte koje su ostvarivali telefonom i pisanom korespondencijom”, stoji u dopisu.
Tužilaštvo očekuje da bi lord Owen mogao svjedočiti o zločinima u BiH koje su 1992. godine počinile snage bosanskih Srba; o opsadi Sarajeva; o okruženju u kojem je bila Srebrenica u martu 1993. godine; o pozicijama strana na različitim pregovorima, uključujući Vance-Owenov plan iz 1993. godine; o talačkoj krizi iz 1995. godine; o hijerarhiji u liderstvu bosanskih Srba te o njihovim ciljevima i pozicijama.
Vance-Owenov mirovni plan iz 1993. godine podrazumijevao je podjelu BiH na deset poluautonomnih regiona i podržale su ga Ujedinjene nacije (UN). Plan je odbila Narodna skupština Republike Srpske u maju iste godine, da bi ga 18. juna lord Owen proglasio “mrtvim”.
Cyrus Vance je bio specijalni predstavnik UN-a.
Za vrijeme suđenja Miloševiću, lord Owen je pristao da svjedoči ali samo na poziv Suda, želeći izbjeći mogućnost da bude viđen kao osoba priklonjena bilo kojoj strani na suđenju. Tužilaštvo tvrdi da je i sada izrazio slične stavove, te traži da Tribunal izda isti poziv kao za vrijeme suđenja Miloševiću.
Odluka Tribunala će biti saopćena naknadno.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
