Za vojnu opciju rješavanja tzv. "iranske prijetnje" zauzimaju se premijer Netanyahu, ministar odbrane Ehud Barak i ministar vanjskih poslova Avigdor Lieberman, dok su drugi članovi vlade skloniji ekonomskim sankcijama kojima bi se trebao izvršiti pritisak na Teheran.
Izraelsko ministarstvo odbrane tako je u srijedu objavilo da je uspješno ispalilo balistički projektil iz baze Palmahim južno od Tel Aviva, a državni radio koji citira strane vojne stručnjake objavio je da se radi o balističkoj raketi na koju je moguće staviti nuklearne bojne glave te o raketi koja bi mogla doseći Iran.
Stručnjaci smatraju da je Izrael atomska sila u regiji, ali sam Izrael nije nikada ni potvrdio ni demantirao da raspolaže nuklearnim oružjem.
Barak je ove sedmice demantirao vijesti o tome da su on i Netanyahu već odlučili napasti Iran, te istakao da "ne treba biti genij da bi se razumjelo da 2011. u Izraelu dvije osobe ne mogu odlučiti same djelovati".
Jedino tijelo u Izraelu koje može odobriti takav napad je vlada, a prema procjenama izraelskih medija većina od 15 ministara u vladi protivi se vojnoj operaciji takvih razmjera. S njima se slaže i velik dio izraelskog vojnog vrha. Osim toga, protivnici mogućnosti napada na Iran također ističu da Izrael ne može sam poduzeti takvu vojnu operaciju, pogotovo bez kooordinacije sa SAD-om.
Lieberman je u srijedu kazao za izraelske medije da Iran predstavlja najveću opasnost za svjetski red, dodajući da Izrael očekuje da međunarodna zajednica poduzme napore i djeluje protiv Teherana.
Iran je sa svoje strane odmah reagirao na vijesti iz Izraela, upozoravajući da bi jevrejska država mogla platiti visoku cijenu ako napadne Teheran, javila je iranska novinska agencija ISNA.
Zapovjednik zajedničkog stožera iranskih oružanih snaga Hasan Firuzabai upozorio je i Izrael i SAD da ne poduzimaju takav korak.
"Američki dužnosnici znaju da bi vojni napad cionističkog režima na Iran imao teške posljedice na SAD kao i na cionistički režim", rekao je Firuzabai.
Prema mišljenju analitičara, važan uticaj na konačnu izraelsku odluku o napadu na Iran trebao bi imati izvještaj Međunarodne agencije za atomsku energiju koji bi trebao biti objavljen 8. novembra.
Dužnosnici zapadnjačkih obavještajnih agencija slažu se u tome da Iran nastavlja sa svojim nuklearnim programom, te da bi Iran pošto donese takvu odluku, u roku od dvije do tri godine mogao napraviti atomsku bombu.
Analitičari također smatraju da je napad na Iran tokom zime gotovo nemoguć, zbog gustih oblaka koji bi mogli spriječiti izraelske vojne snage.
Izraelci su bombardirali irački nuklearni reaktor 1981. i pokrenuli sličan napad na Siriju 2007., a to su, prema mišljenju analitičara, bili presedani koji daju težinu njihovim prijetnjama o napadu na Iran.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
