{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Hrvatska odustaje od zahtjeva da joj Crna Gora isplati ratnu odštetu

B
5.3.2007. u 18:43
0
0
Hrvatska odustaje od zahtjeva da joj Crna Gora isplati ratnu odštetu
0
Hrvatska odustaje od zahtjeva da joj Crna Gora isplati ratnu odštetu
Dubrovnik
Perspektiva otvaranja novih poslovnih mogućnosti kod jadranskog susjeda navela je Hrvatsku na tiho odustajanje od zahtjeva za isplatu finansijske kompenzacije od Crne Gore, izvještava BIRN.
Ranko Krivokapić, predsjednik Skupštine Crne Gore, izjavio je 27. februara da zemlja koja je nedavno stekla nezavisnost neće morati isplaćivati Hrvatskoj puni iznos ratne odštete za štetu prouzrokovanu vojnim napadima izvedenim sa njene teritorije 1991. godine.

Umjesto toga, izjavio je, dvije zemlje će postići bilateralni sporazum o “političkoj i moralnoj odgovornosti Crne Gore” za ove napade, u kojima je obližnjem hrvatskom gradu Dubrovniku nanesena velika šteta.

Krivokapić je govorio nedugo poslije svog hrvatskog kolege Vladimira Šeksa, koji je došao u zvaničnu posjetu Podgorici, kojom prilikom se pitanje kompenzacije našlo visoko na dnevnom redu razgovora.

Zvaničnici u Zagrebu još nisu potvrdili uslove eventualnog sporazuma o kompenzaciji. Ali mogu se čuti raširene spekulacije da će zahtjev za novčanom nadoknadom biti odbačen u korist sticanja udjela u crnogorskim državnim kompanijama.

Krivokapićeva tvrdnja da prema međunarodnom pravu Crna Gora ne snosi odgovornost za napade, “jer ova mala republika nije bila ta koja je u ono vrijeme donosila odluke” u bivšoj Jugoslaviji, sticala je sve više pristalica posljednjih godina.

Već godinama Crna Gora se trudi distancirati se od Srbije i ratne agresije beogradske vlade.

Poslije Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Makedonije, koje su se otcijepile početkom devedesetih, Crna Gora i Srbija su bile sve što je ostalo od jugoslavenske federacije.

Niko ozbiljno ne dovodi u pitanje umiješanost crnogorskih lidera iz vremena Jugoslavije u napade na Dubrovnik, koji su za rezultat imali nekoliko stotina mrtvih civila i rušenje mnogih domova.

Neki štetu procjenjuju na 35 miliona eura. Za sada, Crna Gora je isplatila samo 375.000 eura – oko jedan posto od navedenog iznosa – kao kompenzaciju za pljačku stoke u ovoj oblasti.

Međutim, zahtjev za punu odštetu je na nesigurnim nogama. Nasuprot tužbi Hrvatske protiv Srbije pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ), koju je Zagreb pokrenuo 1999. godine, čini se da su zvaničnici u Zagrebu manje zahtjevni u pogledu nagodbe sa Podgoricom.

Kooperativniji pristup omogućen je i pomirljivim tonom crnogorskih stranaka koje su se zalagale za nezavisnost a koje su vodile Republiku posljednjih deset godina.

Pokazujući razumijevanje za njihovu želju da se otcijepe od Srbije, Hrvatska je bila prva zemlja koja je diplomatski priznala Crnu Goru poslije referenduma o nezavisnosti 21. maja 2006.

Odnosi su se od tada konstantno poboljšavali. Pored Šeksa, Podgoricu su nedavno posjetili i predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić i premijer Ivo Sanader.

Činjenica da je prilikom Šeksove i Sanaderove posjete u timu bio i izvjestan broj hrvatskih biznismena, pokrenula je spekulacije o mogućoj nagodbi o kompenzaciji.

Prisustvo istaknutih poslovnih ljudi ukazuje na interesovanje Hrvatske za razvoj ekonomskih odnosa sa Crnom Gorom, a taj interes je obostran.

Ministar privrede Crne Gore Branimir Gvozdenović i predstavnici 35 crnogorskih kompanija posjetili su Zagreb 23. februara, na poziv Trgovinske komore Hrvatske.

Poslije susreta sa nekima od poslovnih lidera u Hrvatskoj, predstavnici obiju delegacija izjavili su za Balkan Insight da su brzo pronašli zajednički jezik.

Razgovarali su o obilju poslovnih mogućnosti u susjednim zemljama u kojima se govori isti jezik i koje imaju slične industrijske i potrošačke preferencije.

Pogodnosti za razvoj trgovine stvorene su i nedavno potpisanim trgovinskim sporazumom, CEFTA, kojim su smanjene tarife i druge prepreke uvozu i izvozu.

Trgovina između dviju država je u porastu. U prvih šest mjeseci 2006. obim trgovine su udvostručio u odnosu na isti period prošle godine i izašao na 28,5 miliona eura.

Hrvatska ima veliki suficit u trgovini sa svojim susjedom. Dok je izvoz Hrvatske u Crnu Goru u prvih šest mjeseci 2006. porastao više od 100 posto, uvoz iz Crne Gore u Hrvatsku je porastao samo 37 posto.

Dunja Konjevod iz Trgovinske komore Hrvatske izjavila je da će obje zemlje imati koristi od ovog trenda. “Crna Gora se sada ubrzano razvija i oni žele našu pomoć i saradnju na polju turizma”, izjavila je ona.

Na iznenađenje nekih analitičara, privreda Crne Gore, koja je dugo bila u zastoju, sada se, sudeći po makroekonomskim podacima, počinje razvijati.

Inflacija opada, strane investicije i izvoz su u porastu. Crna Gora u Hrvatsku izvozi čelik, alkohol, duhan, voće i brodove.

Prosječna plaća je sa 195 eura 2004. godine porasla na 213 eura 2005. Nezaposlenost u međuvremenu opada, pa je u istom periodu smanjena sa 22,2 na 18,9 posto.

Mada to pokazuje da se klima za investicije poboljšava, ekonomski analitičari upozoravaju da Crna Gora još nije u poziciji da isplati naknadu za štetu nanesenu jugu Hrvatske, čak i ako bi to željela.

Presuda Međunarodnog suda pravde donesena ove sedmice na osnovu tužbe Bosne i Hercegovine protiv Srbije, tumači se kao upozorenje da pokušaj naplate naknade sudskim putem vjerovatno neće donijeti rezultate.

Sud je 26. februara u velikoj mjeri oslobodio Srbiju odgovornosti za genocidne radnje tokom rata u Bosni i Hercegovini, čime su pokopane nade Sarajeva da će dobiti odštetu od Beograda.

Luka Brkić, profesor međunarodnih ekonomskih odnosa na Univerzitetu u Zagrebu, izjavio je za Balkan Insight da ova presuda ima važne implikacije za međunarodne postupke koje vodi Hrvatska.

“Hrvatska neće dobiti presudu (protiv Srbije pred ICJ-om) koja bi mogla poslužiti kao osnov za naplatu odštete od Srbije”, predviđa on.

Profesor Brkić je izjavio da poslovni i ekonomski odnosi osiguravaju bolje izglede za budući mir i prosperitet u regionu nego sudske presude.

Ipak, žrtvama ratnih napada to nije lako prihvatiti.

Marija Likšić, predsjednica dubrovačkog Udruženja hrvatskih civilnih žrtava Domovinskog rata, u granatiranju grada je izgubila šesnaestogodišnjeg sina.

Poslije ranjavanja gelerom njena kćerka je ostala invalid, a suprug joj je izvjesno vrijeme proveo u zatvoreničkom logoru Morinj, gdje su Hrvati mučeni i ubijani, kako tvrde svjedoci.

“Zapanjena sam drskošću političara koji žele razvijati ekonomske odnose (sa Crnom Gorom)”, izjavila je Likšić za Balkan Insight, prisjećajući se uloge koju su neki od sadašnjih crnogorskih zvaničnika imali u napadima na Dalmaciju.

Ivo Josipović, profesor međunarodnog prava koji je predstavljao Hrvatsku u postupku pred ICJ-om, izjavio je da ova priča neće biti okončana, čak i ako Hrvatska u potpunosti odustane od zahtjeva za finansijskom kompenzacijom.

Crnogorski sudovi bi i dalje bili dužni goniti lica odgovorna za ratne zločine, konstatovao je profesor.

Inače, način na koji se rješava problem reparacija u suštini je političko pitanje, dodao je Josipović. “Kad bi Srbija pokazala istu vrstu spremnosti za rješavanje problema kao što je to slučaj sa Crnom Gorom, Hrvatska ne bi morala da je tuži”, smatra on.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: