{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Hronologija Mubarakovih uspjeha i padova

F
11.2.2011. u 19:30
0
11
Hronologija Mubarakovih uspjeha i padova
0
Hronologija Mubarakovih uspjeha i padova
Predsjednik Egipta Hosni Mubarak, koji je 30 godina bio na vlasti, u petak je podnio ostavku pod pritiskom građana koji su protestvovali osamnaest dana.
Hronologija događaja:

- 6. oktobar 1981. - Hosni Mubarak, dotadašnji potpredsjednik postao predsjednik Egipta, poslije atentata u kojem je na vojnoj paradi ubijen egipatski lider Anwar el Sadat.

- 26. juna 1995. - Neuspio atentat na Mubaraka u Adis Abebi. Pokušaj ubistva predsjednika koji je politički i ekonomski učvrstio Egipat, izveli islamski ekstremisti. Mubarak se spasio zahvaljujući oklopnim kolima u kojima se prevozio na nagovor bliskog saradnika Omara Suleimana, iako su ga domaćini uvjeravali da nema sigurnosnog rizika.

- 17. novembra 1997. - U napadu pobunjeničke "Islamske grupe" kod Luxora poginulo najmanje 58 ljudi, većinom turista iz Njemačke, što je rezultiralo odlučnom borbom države protiv terorizma i slomom najvećih pobunjeničkih grupa.

- 2004. godine - Počele ekonomske reforme kojima je Egipat ostvario veliki napredak. Nacionalni dohodak se do 2008. godine udvostručio, ali stručnjaci navode da siromašni slojevi nisu od toga imali koristi.

- 7. oktobar 2004. - U seriji terorističkih napada na Sinaju, čija meta su bili izraelski turisti, poginulo 34 ljudi, ranjeno više od 120. Odgovornost za napad preuzela organizacija bliska al-Qaidi.

- mart 2005. - Masovni protesti širom Egipta, zatražen referendum o ograničenju mandata i više kandidata na izborima za predsjednika države i drugim izbornim funkcijama.

- maj 2005 - Na referendumu podržane ustavne izmjene koje predviđaju učešće više kandidata na predsjedničkim izborima.

- 23. jul 2005 - Teroristički napad u najvećem egipatskom ljetovalištu Sharm -el -Sheikh, u kome je poginulo najmanje 88 ljudi. Odgovornost je preuzela nepoznata grupa koja sebe naziva mudžahedini Egipta, navodno povezana sa al Qaidom.

- novembar 2006. - Mubarak obećao demokratske i ustavne reforme.

- 25. januar 2011. - Nedugo poslije demonstracija i promjena u Tunisu, počeli masovni protesti širom Egipta. Generalni direktor Međunarodnog monetarnog fonda Dominic Strauss-Kan ukazao da je nezaposlenost mladih "tempirana bomba" za te proteste. Na njima se pored političkih izražava nezadovoljstvo materijalnim položajem siromašnih slojeva društva.

- 27. janaur - Egipatski opozicionar ElBaradei, dobitnik Nobelove nagrade za mir 2005. godine, vratio se u Kairo, kako bi podržao demokratske promjene.

- 29. januar - Mubarak imenovao potpredsjednika države Omara Suleimana. To je prvi put u 30 godina Mubarakovih mandata, iako je ta funkcija ustavom zagarantovana. Na Suleimana je prenio ovlaštenje da pregovara s opozicijom.

- Kraj januara - Evakuacija stranih radnika i turista.

- 1. februara - Broj demonstranata dostigao milion.

- 3. i 4. februara - Sukobi na trgu Tahrir i okolnim ulicama u Kairu eskalirali. Sukobima prethodio napad pristalica Mubaraka na antivladine demonstrante, kada je ubijeno pet a ranjeno 13 osoba a vojska počela da hapsi.

- 4. februara - Mubarak izjavio da se neće kandidovati za šesti predsjednički mandat, ali i da će na vlasti biti do izbora u septembru.

- 5. februara - Najuticajnija egipatska opoziciona grupa Muslimanska braća saopćila da je počela razgovore s vlastima, kako bi "vidjela do koje mjere su spremni da prihvate zahtijeve naroda.

- 6. februara - Procijenjeno da je u protestima širom zemlje poginulo 109 ljudi. Visoka komesarka UN-a za ljudska prava Navi Pilai rekla je da je poginulo možda i 300. Procjene kažu da se politička kriza koja je preplavila donedavno ekonomski i politički stabilnu zemlju košta Egipat 3,1 milijardu dolara.

Zamjenik šefa poslaničkog kluba demohrišćana u njemačkom parlamentu Andreas Schokenhof izjasnio se za to da se Mubaraku obezbjedi liječenje i egzil u Nemačkoj, ukoliko bi time borba za vlast u Egiptu mogla biti riješena. Vlada Njemačke demantovala tvrdnje da postoje planovi o dolasku Mubaraka na liječenje u tu zemlju.

- 7. februara - Nova egipatska vlada održala prvi sastanak u punom sastavu od početka masovnih demonstracija a vladajući režim odlučio da poveća za 15 posto plate državnim službenicima i penzionerima i skrati policijski sat.

- Muslimanska braća saopćila da je s vlastima postignut dogovor o osnivanju odbora sudija i političara, koji će do početka marta predložiti ustavne amandmane i da bude formiran ured za žalbe na tretman političkih zatvorenika, uvedena veća sloboda medija, da se ukine vanredno stanje.

- 8. februara - Vlasti oslobodile 34 politička zatvorenika, što je prvo puštanje iz pritvora otkako je Mubarak obećao reforme da bi smirio nezadovoljstvo naroda i nerede na ulicama gradova.

- 9. februara - Ogranak al Qaide u Iraku pozvao antivladine demonstrante u Egiptu, koji su nastavili masovne proteste, na džihad i uspostavljanje vlasti zasnovane na islamskom zakonu.

- Šef egipatske diplomatije Ahmed Aboul Gheit odbacio pozive SAD za hitnim ukidanjem zakona o vanrednom stanju u Egiptu, ukazujući da to djeluje kao da Washington pokušava da nametne svoju volju Kairu.

- 10. februara - Šef CIA Leon Panetta izjavio da je dobio informaciju da će Mubarak tokom večeri napustiti vlast. Lider vladajuće Nacionalne demokratske partije Hosam Badrawi rekao da bi prava stvar za Mubaraka bila da se povuče.

- Mubarak u televizijskom obraćanju ponovio da će ostati na vlasti do kraja petog mandata u septembru, ali da se neće kandidovati na tim izborima.

- 11. februara - Egipatska vojska podržala odluku Mubaraka i najavila ukidanje vanrednog stanja koje je na snazi 19 godina.

- Mubarak napustio Kairo sa cjelokupnom porodicom. Televizija Al Arabiya izvjestila da su oni stigli u egipatsko ljetovalisste Sharm el-Sheikh.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: