Poređenja radi, obveznice koje izdaje njemačka vlada nose kamatu od oko tri posto.
Finansijski analitičari procjenjuju da su ovako visoke kamatne stope neodržive i da će grčka vlada u narednih nekoliko dana morati da preispita dosadašnju strategiju i da zatraži pomoć.
Grčki ministar finansija Jorgos Papakonstantinu je, međutim, poslanicima parlamenta rekao da će vlada nastaviti da se zadužuje bez obzira na visoku cijenu kapitala.
- Naš cilj nema veze s dnevnim fluktuacijama kamatnih stopa, naš cilj je da obnovimo kredibilitet zemlje, rekao je Papakonstantinu, javio je BBC.
Dosadašnji pokušaji vlade da umiri berze i poslovne krugove nisu bili uspješni.
Vrijednost akcija na atinskoj berzi je u četvrtak pala za pet procenata, a neki od najbogatijih Grka povukli su iz domaćih banaka i prebacili u inostranstvo nekih 13 milijardi dolara.
Manjak povjerenja u grčku privredu primorao je četiri najveće grčke banke da od vlade zatraže hitna sredstva kako bi održala likvidnost.
Rastući troškovi zaduživanja predstavljaju dodatno opterećenje za grčki budžet i povećavaju rizik da ta zemlja neće biti u stanju da servisira svoje dugove.
Porasli su i troškovi polisa osiguranja za slučaj da se taj scenario ostvari.
Ovog i idućeg mjeseca dospijeva za naplatu više od 20 milijardi dolara, koje grčka vlada neće moći da plati bez dodatnog zaduživanja.
Članice eurozone dogovorile su se da, u saradnji s MMF-om, Grčkoj osigura sredstva koja ne bude mogla da prikupi na finansijskim tržištima.
Berze, očigledno, nisu sigurne da će to obećanje biti i ispunjeno.
