Svijet
0

Grčka blokirala prijedlog EU-a o Makedoniji

FENA
Foto: Reuters
Foto: Reuters
Grčka je u ponedjeljak na sastanku Vijeća ministara Evropske unije u Luxembourgu blokirala prijedlog slovenskog predsjedništva EU-a da budu uključene ohrabrujuće riječi o evropskoj budućnosti Makedonije.

Ministri EU-a su umjesto toga u saopćenje o nedavnim izborima u Makedoniji osudili incidente na općim izborima i zatražili od vlasti u Skoplju da pokrenu hitnu istragu, prenijela je slovenska agencija STA.

Ministri su također pozvali novi makedonski parlament i vladu u Skoplju da ubrzaju reforme čiji je cilj približavanje te zemlje EU-u.

Prema diplomatskim izvorima, tokom debate je došlo do rasprave između slovenskog ministra vanjskih poslova Dimitrija Rupela, koji je predsjedavao sastankom, i njegove grčke kolegice Dore Bakoyannis.

Nakon što je ministrica Bakoyannis iznijela niz primjedbi u vezi s Makedonijom, Rupel ju je spriječio da još jednom uzme riječ, što je popratio riječima: "Vrijeme je da zatvorimo Dorinu kutiju."

To je izazvalo ljutiti odgovor ministrice Bakoyannis, koja je nakon sastanka izjavila da "odluke ne donosi slovensko predsjedništvo, već EU".

Prema grčkim diplomatskim izvorima, Bakoyannis je kasnije izjavila da je zadovoljna odlukama koje su ministri u ponedjeljak donijeli "usprkos veoma teškom slovenskom predsjedništvu".

Do ove razmjene riječi je došlo, podsjeća STA, u trenutku kada Makedonija čeka datum pokretanja razgovora o pristupanju Evropskoj uniji.

Makedonija je dobila status kandidata za ulazak u EU još krajem 2005., a poslije nasilja na nedavnim vanrednim parlamentarnim izborima izgleda da će još čekati na početak razgovora.

Grčka je početkom aprila na samitu NATO-a u Bukureštu blokirala poziv Alijanse da Makedonija pristupi tome vojno-političkom savezu zajedno s Hrvatskom i Albanijom.

Vlasti u Skoplju i Atini se od osamostaljenja Makedonije 1991. spore oko naziva bivše jugoslavenske republike s obzirom da sjeverna grčka pokrajina ima isto ime, što se može protumačiti i željom za teritorijalnim pretenzijama.

"Izbori su unekoliko usporili evropski proces u Makedoniji", rekao je Rupel i dodao da su političke borbe bacile sjenu na napore te zemlje da pristupi Uniji.

Izbori održani 1. juna su ostali u sjeni oružanih sukoba u dijelovima Makedonije u kojima živi većinsko albansko stanovništvo, pri čemu je jedna osoba poginula, a devet ranjeno.

Predizbornu kampanju je također obilježilo nasilje između suparničkih stranaka etničkih Albanaca, Demokratske partije Albanaca (DPA) i Demokratske unije za integraciju (DUI), kada je još jedna osoba poginula.

Međunarodni posmatrači Organizacije za evropsku sigurnost - Ured za demokratske institucije i prava čovjeka (OSCE-ODIHR) i Vijeća Evrope (VE) u preliminarnom su zvještaju nakon glasanja prije dvije sedmice ocijenili kako izbori nisu ispunili standarde OSCE-a i VE o slobodnom, fer i demokratskom izjašnjavanju građana.

Tada je visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Javijer Solana osudio nasilje na izborima, dok je evropski povjerenik za proširenje Olli Rehn izrazio "duboko žaljenje".

U Makedoniji je u međuvremenu u nedjelju ponovljeno glasanje na 187 biračkih mjesta na kojima su rezultati izbora od 1. juna bili poništeni zbog izbornih neregularnosti ili incidenata. To ponovljeno glasanje je bilo najmasovnije u Makedoniji za 17 godina nezavisnosti.

Zvanična Ljubljana je željela da u deklaraciju koja treba da bude usvojena na samitu lidera EU-a u četvrtak i petak u Bruxellesu uključi uvjeravanja kako je moguće da Makedonija počne razgovore o pristupanju EU-u prije kraja ove godine ako ispuni set uvjeta.

"Nešto je još uvijek u zraku i potrebno je da bude riješeno", izjavio je Rupel povodom pitanja imena Makedonije.

Kako je prenijela grčka novinska agencija ANA, predsjedavajući Vijeća ministara EU-a slovenski ministar Rupel je naglasio na konferenciji za štampu u Luxembourgu potrebu da pitanje konačnog naziva Makedonije bude riješeno kompromisnim sporazumom sa Grčkom, koji treba što ranije postići.

Agencija STA je navela kako će lideri EU-a poručiti sa samita Makedoniji da je ključni uvjet da joj bude dozvoljen početak razgovora o pristupanju Uniji miroljubiva koegzistencija s albanskom manjinom.

EU i NATO su 2001. postigli mirovni sporazum u Ohridu kojim je okončana šestomjesečna pobuna etničkih Albanaca u sjevernim krajevima Makedonije.