Francuski sud zabranio upotrebu korzikanskog jezika u lokalnom parlamentu i izazvao žestoke reakcije
Korzikanski, koji je blizak standardnom talijanskom i ima oko 150.000 izvornih govornika, a UNESCO smatra da je u opasnosti od izumiranja.
Presudom od četvrtka odlučeno je da je običaj korzikanske skupštine da dopusti korzikanski jezik za rasprave neustavan i stoga zabranjen.
Osim jezičnog pitanja, sud je rekao da su lokalna pravila koja učinkovito utvrđuju "postojanje korzikanskog naroda" također kršenje ustava.
Presuda je uslijedila nakon tužbe koju je pokrenuo prefekt Korzike - najviši predstavnik centralne vlade na otoku - i dolazi u trenutku kada administracija Emmanuela Macrona razgovara s lokalnim političarima o davanju Korzici veće autonomije.
Vodeći proautonomistički političari odmah su se obrušili na presudu.
"Ova odluka znači oduzimanje prava članovima korzikanskog parlamenta da govore svojim jezikom tokom rasprava", rekli su predsjednik izvršnog vijeća otoka Gilles Simeoni i predsjednica korzikanske skupštine Marie-Antoinette Maupertuis.
“Prihvaćanje ovakvog stanja stvari za nas je nezamislivo”, poručili su u zajedničkom priopćenju te najavili žalbu na presudu. Korzikanskom je jeziku trebalo dati službeni status uz francuski kako bi preživio i razvijao se, rekli su.
Stranka za nezavisnost Core in Fronte tvitala je na korzikanskom da presudu smatra "sramnom"
Šef Stranke korzikanske nacije Jean-Christophe Angelini tvitao je da nam ta odluka "zvuči kao uvreda", a nazvao ju je i "nepravdom i sramotom".
Korzika ima napet odnos s francuskom centralnom vladom, s nacionalističkim pokretima koji su nekoliko desetljeća zahtijevali veću autonomiju ili čak potpunu nezavisnost.
Macron je prošlog mjeseca rekao da "nema tabua" o reformi statusa Korzike, sunčanog mediteranskog otoka kojeg vole turisti. No inzistirao je na tome da Korzika mora ostati dio Francuske.
Čini se da su novi pregovori između Pariza i korzikanskih lideradeblokirani uvjetnim puštanjem na slobodu dvojice muškaraca osuđenih za sudjelovanje u ubistvu 1998. otočkog prefekta Claudea Érignaca, najvišeg francuskog dužnosnika koji je ikada ubijen.
