{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Francuska uvela vanredno stanje

F
9.11.2005. u 14:13
0
0
Francuska uvela vanredno stanje
0
Francuska uvela vanredno stanje
Francuska je u utorak proglasila vanredno stanje kako bi suzbila najteže nemire u zemlji od studentskih nemira u 1968. u kojima je svrgnuta vlada, a premijer je izjavio kako se nacija suočava s "trenutkom istine" zbog svog neuspjeha da integrira u društvo arapske i afričke imigrante i njihovu djecu.
Demonstranti su ignorirali izuzetne mjere sigurnosti koje su počele u srijedu dok su pljačkali dva supermarketa, podmetnuli požar u novinskoj redakciji i paralizovali sistem metroa drugog po veličini francuskog grada bacanjem molotovljevih koktela, javio je AP.

Nešto više od 600 automobila zapaljeno je u noći s utorka na srijedu, oko polovine broja od prethodne noći, saopćio je šef kabineta ministra unutrašnjih poslova Nicolasa Sarkozyja, Claude Guerin.

Mjere, koje će biti na snazi 12 dana, otvorit će put ka uvođenju policijskog sata nakon skoro dvije sedmice nereda u zanemarenim i siromašnim kvartovima s većinskim muslimanskim zajednicama.

Premijer Dominique de Villepin, prešutno priznajući kako Francuska nije provela u život svoj ideal jednakosti, došao je do imigrantskih predgrađa u kojima su neredi počeli. On je izjavio kako Francuska mora stvoriti kao prioritet rad protiv diskriminacije koja hrani nezadovoljstvo mladih i stvara među njima osjećaj da ne pripadaju Francuskoj.

"Moramo biti lucidni: Republika je pred trenutkom istine. Efikasnost našeg modela integracije dovedena je u pitanje", poručio je Villepin parlamentu. On je nazvao nemire "upozorenjem" i "apelom".

Uprkos pomirljivom tonu, De Villepin je izjavio kako je policija suočena s "odlučnim pojedincima, strukturiranim bandama i organizovanim kriminalom", te da će za obnovu reda "trebati vremena". Demonstranti koriste tekstualne poruke na mobitelima i internetu kako bi organizovali napade i paljevine, saopćila je policija, koja je je uhapsila dvojicu mladih huškača koji su poticali drugu omladinu da se buni.

Nemiri su prinudili Francusku da se suoči sa zidom gnjeva stvorenog decenijama među stanovništvom koje se žali na diskriminaciju i nezaposlenost. Iako su mnoga od djece rođene u Francuskoj od arapskih ili crnih afričkih imigranata muslimani, policija tvrdi kako nasiljem ne rukovode islamističke grupe.

Slike mladića iz imigrantskih porodica koji zasipaju policajce kamenjem i molotevljevim koktelima - podsjećajući na palestinsku mladež koja napada izraelske patrole - imale su odjeka širom arapskog svijeta.

Egipatske dnevne novine nemire su nazvale "intifadom sirotinje". Arapske satelitske TV mreže dale su veliki publicitet nemirima, redovno dajući izvještaje uživo. Novine širom te regije pomno su pratile zbivanja, nazivajući ih "košmarom" i "ratom predgrađa".

Paljevine, pobune i druge vrste nemira raširile su se od predgrađa do stotina mjesta i gradova - iako su akti nasilja u ponedjeljak navečer donakle splasnuli od noći ranije.

Zvaničnici su bili prisiljeni da prekinu rad metroa u južnom gradu Lyonu nakon što je molotovljev koktel eksplodirao u stanici, saopćio je portparol regionalne vlade, dodajući kako niko nije povrijeđen.

U utorak navečer demonstranti su pljačkali i podmetali požare u prodavnicama namještaja i elektronike te u prodavnici tepiha u Arrasu u sjevernoj regiji Pas-de-Calais i podmetnuli su požar u redakciji novina Nice-Matin u Grassesu u jugoistočnoj regiji Alpes-Maritimes.

Devet autousa zapaljeno je na remizi u Doleu u istočnoj regiji Jura, a autobus je eksplodirao u Bassensu, u blizini jugozapadnog grada Bordeauxa nakon što je na njega bačena zapaljiva bomba.

Pedeset godina star zakon o uvođenju vanrednog stanja koji je predsjednik Jacques Chirac ponovo aktivirao prvobitno je uveden kako bi se suzbili nemiri u Alžiru tokom njegovog rata za nezavisnost od Francuske, a posljednji put je iskorišten u decembru 1984. od socijalističke vlade predsjednika Francoisa Mitterranda protiv nemira u francuskoj pacifičkoj teritoriji Novoj Kaledoniji.

To što je Chirac poduzeo takvu mjeru odražava težinu situacije i istovremeno je test odlučnosti njegove vlade da povrati red i mir.

"Francuska je ranjena. Ona se ne prepoznaje na ovim razorenim ulicama i kvartovima u ovim plamenovima mržnje i nasilja koji vandaliziraju i ubijaju. Povratak mira i reda apsolutni je prioritet", izjavio je De Villepin.

Na osnovu vanrednog stanja, policija - uz 8.000 razmještenih aktivnih pripadnika i 1.500 rezervista pozvanih kao pojačanje - može dobiti ovlasti u područjima u kojima je uveden policijski sat da stavlja podstrekače nemira u kućne pritvore, zabranjuje ili ograničava kretanje ljudi i vozila, plijeni oružje i zatvara javna mjesta na kojima se bande okupljaju, kazao je De Villepin.

Lokalni zvaničnici ministarstva unutrašnjih poslova odlučivali su da li su mjere uvođenja policijskog sata nužne u njihovim područjima. Ministarstvo pravde saopćilo je da oni koji prekrše policijski sat mogu biti suočeni s kaznom zatvora do dva mjeseca i globom od 4.400 dolara. Maloljetnici su suočeni s kaznom jednomjesečnog zatvora.

Vlasti sjevernog francuskog grada Amiensa i centralnog grada Orleansa saopćile su kako planiraju uvesti policijski sat za maloljetnike ispod 16 godina, koji moraju biti u pratnji odraslih tokom noći. Amiens također planira zabraniti prodaju limenki s benzinom maloljetnicima.

Rašireno nasilje već je navelo Francusku da započne s brzim suđenjima, dok je dosada osuđeno 106 odraslih i 33 maloljetnika na zatvorske kazne ili su stavljeni u pritvorske jedinice.

Nasilje je počelo 27. oktobra kao lokalni nemir u sjeveroistočnom pariškom predgrađu zbog slučajnog stradanja od strujnog udara dvojice mladića marokanskog i tuniskog porijekla dok su se krili od policije u trafostanici.

Ono je preraslo u nacionalnu pobunu razočarane prigradske omladine, od kojih su mnogi djeca imigranata rođena u Francuskoj iz bivših francuskih kolonija poput Alžira. Francuska predgrađa dugo su zanemarivana i njihova omladina se žali na nedostatak poslova i raširenu diskriminaciju.

U govoru pred parlamentom, De Villepin je izjavio kako pretendenti na posao sa stranim prezimenima nemaju iste šanse kao oni s francuskim.

Francuski historičari tvrde kako su današnji nemiri mnogo širi i razorniji po materijalna dobra nego pobuna u maju 1968., kada su studenti univerziteta podigli barikade u pariškoj Latinskoj četvrti i širom Francuske i gađali policajce kamenicama. Ti nemiri, prekretnica u savremenoj Francuskoj, doveli su do generalnog štrajka 10 miliona radnika i prinudili su predsjednika države, generala Charlesa de Gaullea, da raspusti parlament i smijeni premijera Georgesa Pompidoua.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: