Još 1992. odlučeno je da se reaktori jedan, dva, tri i četiri nuklearne elektrane Kozloduj, kao i Bohunice u Slovačkoj i Ignalina u Litvi, moraju zatvoriti budući da su predstavljale neprihvatljivo visoku razinu rizika.
Godine 1999., u svjetlu snažnog pritiska iz Bruxellesa prije odluke o otvaranju pregovora, Bugarska se složila zatvoriti reaktore jedan i dva. U međuvremenu, Sofija je modernizirala jedinice tri i četiri, tvrdeći da one više ne predstavljaju prijetnju.
Međutim, u oktobru 2002. zemlja se ponovno našla pod pritiskom te je pristala pred pristupanje EU-u zatvoriti i jedinice tri i četiri, što je znatno doprinijelo završetku pregovora.
Jedinice pet i šest smatraju se sigurnima i nastavile su raditi.
Bugarska prima sto posto svojeg plina iz Rusije i gotovo uopće sama ne proizvodi plin, a ima vrlo ograničene rezerve.
Budući da je dostava plina iz Rusije Bugarskoj prekinuta u potpunosti u noći s 5. na 6. januar, bugarski predsjednik Georgij Parvanov u utorak je rekao da se u skladu s člankom 36 bugarskog Pristupnog sporazuma reaktori mogu ponovno aktivirati u kriznim situacijama kao što je ova.
Bugarski predsjednik ne može međutim, prema ustavu, sam odlučiti o takvom pitanju, a premijer Sergej Stanišev nije se još oglasio.
Bugarski mediji pišu da je tim stručnjaka već počeo pripremne radove u Kozloduju.
Glasnogovornik Evropske komisije Ferran Tarradellas rekao je da neće dati nikakav komentar sve dok EK ne dobije službeni zahtjev od Bugarske.
Osim Bugarske, Hrvatska, Austrija, Češka, Slovačka, Rumunjska i Slovenija u srijedu su potvrdile da im je u potpunosti obustavljena isporuka ruskog plina, prenosi Hina, a od utorka i Grčkoj, Makedoniji i Turskoj.
Eurosong kritikovao pjevača iz Švedske jer je nosio palestinsku maramu na ruci tokom nastupa
Šta jesti za doručak? Ovo su najbolje namirnice koje možete birati za početak dana
